Povodom 828 godna od pisanja Povelje Kulina bana, gošća emisije Ljeto na Alfi bila je mr. Zenaida Karavdić, viši stručni saradnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
– Pored historijskog značaja, povelja bosanskog bana Kulina karakteristična je i po tome što je pisana uglavnom narodnim jezikom. Povelju Kulina bana danas kada čitate možete razumjeti, treba vam prijevod za tri do četiri riječi, ona se sasvim lijepo razumije što nije slučaj sa nekim kasnije napisanim poveljama koje su manje razmljive današnjim čitaocima, kazala je Karavdić.
Kako bi širim društvenim masama približila sam tekst Povelje Kulina bana, mr. Karavdić je pročitala tekst povelje koja je Dubrovčanima omogućila slobodno kretanje, ali i trgovinu na teritoriji tadašnje Bosne.
– Ako čitate u originalu Povelju Kulina bana, meni je bio interesantan izraz „ocijele“ i „dovijeka“. Moj otac govori ocijele i danas se može čuti „ocijele“. Ona je interesantna i pored toga što je taj jezik moderan odnosno savremen kakav je tada bio i što je to i narodni jezik. To nije crkvenoslavenski jezik, to nije neki administrativni stil koji će se kasnije razviti nego praktično jezik kojim se tada govorilo i upravo to je njena najveća vrijednost, pojasnila je mr. Karavdić.
Podsjećajući da je Općina Visoko, kao Dan općine izabrala 29. august, dan pisanja Povelje Kulina bana koja je i nastala na tom području, mr. Karavdić ističe da se u posljednje vrijeme veliki značaj pridaje baš tom historijskom i jezičkom dokumentu.
– Historija jezika sama po sebi nije u planu i programu u našem obrazovnom sistemu onda i nema neke potrebe da se izučavaju oblici jezika kakvi su bili u prošlosti a ne vjerujem da ima učenika da ne zna za Povelju Kulina bana bilo da je naučio iz bosanskog jezika ili iz historije o njoj, tvrdi Karavdić, podsjećajući da je najzgodniji oblik upoznavanja sa poveljom Kulina bana organizacija nekih specijalnih radionica koje se održavaju a koje i sam Institut za jezik organizuje.
Komenatarišući inicijativu da se original Povelje Kulina bana privremeno ustupiu BiH, mr. Karavdić tvrdi da bi – Povelji Kulina bana mjesto bilo u Zemaljskom muzeju. Znamo kakva je situacija sa Zemaljskim muzejom. Mislim da bi država BiH trebala prvo da poradi na jačanju institucija kulture, muzeja, naročito Zemaljskog muzeja pa da bi onda tek došlo na red da se, ne samo Povelja Kulina bana nego i većina ostalih povelja i drugih dokumenata i artefakata vrati u BiH „ali eto, kad bi makar na neko vrijeme bila u BiH bilo bi značajno da ljudi dođu, da je pogledaju da je vide, da možemo sa originala da pokušamo da uradimo transkripciju, da provjerimo postojeće transkripcije i slično“, istaknula je mr. Karavdić.
Karavdić je podsjetila i da se i u narednim danima očekuje obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti koji nastupa 8. septembra te da tim povodom Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu priprema mnoštvo aktivnosti poput radionica i predavanja za učenike jer učenici nose pismenost i treba da je dalje razvijaju.
visoko.ba/alfa.avaz.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.