Palestinski problem i podrška otporu, kao prirodnom pravu za suprotstavljanje izraelskoj agresiji, jedno je od pitanja koje karakterizira katarsku vanjsku politiku. Zbog ovog pitanja je Katar stavljen pod ogroman pritisak da zaustavi svoju podršku palestinskom otporu, pogotovo u Gazi. Preciznije, nakon opsade nametnute Pojasu Gaze 2007. godine.
Pitanje Palestine i Gaze nije izostalo ni u brzom razvoju dešavanja, počevši sa samitom u Rijadu u maju ove godine, kada je američki predsjednik Donald Trump izjavio da je pokret Hamas teroristička grupa, te govorio o prekidanju finansiranja ”svih pokreta i stranaka koje je Washington označio kao terorističke.”
E-mailovi ambasadora Ujedinjenih Arapskih Emirata u Washingtonu Yousefa al-Otaibe koji su procurjeli u javnost otkrivaju prethodne pripreme između UAE i izraelskog lobija u SAD-u da se naruši ugled Katara, u smislu da podržava ”terorizam”. Pod čime se, naravno, misli da je Katar pružio utočište rukovodstvu pokreta Hamas i egipatskim predstavnicima Muslimanske braće.
Ova žestoka kampanja protiv Katara pokrenuta je u cilju vršenja pritiska na ovu državu kako bi promijenila svoju politiku prema palestinskom pitanju i pokretu otpora u Gazi kojeg predstavlja Hamas, ali i druge frakcije koje ne odustaju od opcije otpora. Doha je imala aktivnu i utjecajnu ulogu u mnogim tačkama na putu rješavanja palestinskog pitanja, i još uvijek je posvećena toj ulozi koju smatra humanitarnom i nacionalnom obavezom.
Bivši katarski emir šeik Hamad bin Khalifa al-Thani posjetio je Pojas Gaze 1999. godine, što je bila prva posjeta jednog arapskog lidera Gazi još od 1967. Primio ga je tadašnji palestinski predsjednik Jaser Arafat. Njegova druga posjeta je uslijedila u oktobru 2012. na čelu visoke katarske delegacije koja je posjetila Gazu kako bi sagledala posljedice razornog izraelskog rata. Katarski emir je tokom posjete ponudio pomoć od 400 miliona dolara za finansiranje projekata obnove u opkoljenom Pojasu Gaze.
Katarski ambasador Mohamed al-Emadi, predsjednik katarskog Nacionalnog odbora za obnovu Gaze, nedavno je otvorio nekoliko završenih projekata obnove u Pojasu Gaze, prije svega ”Sheikh Hamad Town”, kao i projekte izgradnje elektrana donacijama iz Katara, s namjerom da se riješi pitanje čestog nestanka električne energije u kontekstu teške opsade nametnute Gazi.
Na nivou političke i finansijske podrške Pojasu Gaze, Doha je zauzela historijski stav kada je zatražila da se održi vanredni samit o Gazi u januaru 2009. godine kako bi se pružila podrška Pojasu Gaze u suprotstavljanju izraelskoj agresiji. Veliki broj arapskih lidera je odbio da prisustvuje ovom samitu, uključujući i palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa. Frakcije palestinskog otpora su se odazvale katarskom pozivu i tom prilikom održale govor.
Katarski emir je tada održao impresivan govor, izrazivši žaljenje zbog odsustva pojedinih arapskih lidera na samitu koji se bavi palestinskim problemom. ”Volio bih da su danas sva naša braća ovdje s nama, pa da za istim stolom sagledamo stvari, makar oni imali i drugačije mišljenje” o zaustavljanju kolektivne agresije na Pojas Gaze, rekao je.
Na samitu o Gazi je najavljeno osnivanje fonda za rekonstrukciju Gaze. Doha je tada, također, najavila zatvaranje izraelskog trgovinskog predstavništva u Kataru, koje nakon 2009. više nije ni otvoreno.
Doha je posvetila posebnu pažnju pružanju političke i finansijske podrške gradu Jerusalemu kroz razvojne projekte i humanitarni rad, pored organiziranja konferencija o Jerusalemu. U februaru 2012. godine u Kataru je započela Međunarodna konferencija o Jerusalemu uz veliko arapsko i međunarodno prisustvo, gdje se razgovaralo o mjerama koje Izrael preduzima i provodi ih sukcesivno u cilju judeizacije grada i mijenjanja njegove stvarnosti.
Na konferenciji, koja je trajala dva dana, učestvovalo je 350 arapskih i međunarodnih ličnosti, koje su predstavljale oko sedamdeset država, pored arapskih i stranih eksperata, istraživača, historičara i pravnika svih religija.
U političkom okviru, Doha je konstantno vodila računa o tome da se okončaju palestinske podjele koje su uslijedile nakon pobjede Hamasa na parlamentarnim izborima 2006. godine, a zatim i njegovog preuzimanja potpune kontrole nad Pojasom Gaze. Katarski napori krunisani su Deklaracijom iz Dohe u februaru 2012. godine, koju su potpisali palestinski predsjednik Mahmud Abas i šef političkog biroa Hamasa Khaled Meshaal. Stavke ove deklaracije odnosile su se na ubrzavanja tempa palestinskog nacionalnog pomirenja i rješavanje svih problema između dvije strane.
Nakon ove Deklaracije, koja nije zaživjela u stvarnosti, uslijedio je niz sastanaka na poziv katarskog emira šeika Tamima bin Hamada Al Thanija kojima su prisustvovali lideri palestinskih pokreta Fatah i Hamas. Cilj ovih sastanaka bio je provođenje stavki sporazuma i okončanje podjela, kako bi se ojačala palestinska pozicija u suprotstavljanju izraelskoj ekspanzionističkoj politici.
Djelujući u skladu s politikom poboljšanja atmosfere među Arapima, uključujući i jačanje palestinskog položaja i prisustva frakcija otpora, katarski emir šeik Tamim posredovao je u ponovnom uspostavljanju prekinutih veza između pokreta Hamas i Hašemitske Kraljevine Jordan u januaru 2012. godine.
Katar je pružio utočište brojnim liderima pokreta Hamas, nakon što ih je Jordan protjerao 1999. godine, gdje im je pružena sloboda kretanja i politčkog djelovanja. Također je primio i veliki broj oslobođenih zatvorenika koji su deportovani iz Palestine u okviru dogovora o razmjeni zatvorenika, poznatom kao sporazum o oslobađanju Gilada Shalita.
Doha je uvijek imala jasne i čvrste stavove prema palestinskom pitanju, Jerusalemu i Gazi na međunarodnim forumima, a posebno u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i institucijama UN-a, kao što su UNESCO i Vijeće za ljudska prava, gdje je govorila u ime palestinskog naroda i razotkrivala izraelsku politiku na okupiranim teritorijama.
Ovakva politika koju je Katar slijedio prema palestinskom pitanju, posebno prema Jerusalemu i Gazi, učinkovito je doprinijela postojanosti palestinskog čovjeka u suprotstavljanju izraelskim i regionalnim pritiscima na pokret otpora u Gazi, što postaje otvorena meta u posljednjim danima i objašnjava žestoku kampanju koja se vodi protiv države Katar kako bi promijenila svoju vanjsku politiku.
Visoko.co.ba/aljazeera
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.