U ekskluzivnom razgovoru za “Avaz” on ističe da mu je prioritet ekspeditivno završavanje suđenja i žalbenih postupaka. U predmetu ”Stanišić i Simatović” suđenje će biti ponovljeno i ono počinje već 13. juna. U žalbenom postupku su predmet ”Karadžić”, u kojem je Tužilaštvo podnijelo žalbu, te predmet ”Šešelj”, u kojem se očekuje drugostepena presuda krajem ove ili početkom iduće godine.
Žalba Mladića
Bramerc očekuje mogućnost žalbe i u predmetu ”Mladić”.
– Moj prioritet je i lociranje i hapšenje osmorice preostalih bjegunaca s Tribunala za Ruandu. Trojici od osmorice bjegunaca će se suditi na Mehanizmu. Konačno, tu smo i da pomognemo nacionalnim pravosuđima u krivičnom gonjenju za međunarodne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi – kaže Bramerc.
Kakvom ocjenjujete saradnju BiH, ali i država u regionu s Tužilaštvom Tribunala u Hagu? Nema napretka u zahtjevima OTP-a kada su u pitanju Srbija i slučaj ”Šešelj“?
– Kao što sam spomenuo u posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti, koji sam podnio krajem prošle godine, imamo adekvatan pristup dokumentima, arhivima i svjedocima u sve tri zemlje – Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.
Što se tiče neizvršenih naloga za hapšenje u predmetu za nepoštivanje Suda ”Jojić i drugi”, predsjednik Tribunala je iznio taj problem pred Vijećem sigurnosti UN-a i očekujem da će sigurno to ponovo uraditi u svom sljedećem izvještaju. Očigledno je da to veoma zabrinjava i nas u Tužilaštvu, zato što se radi o vrlo ozbiljnim navodima: tri člana Radikalne stranke optužena su da su prijetila, zastrašivala i nudila mito dvojici svjedoka u procesu protiv Vojislava Šešelja. Taj predmet nije riješen od januara 2015. godine.
Bjegunci nisu jedini problem u vezi s pravdom za ratne zločine u Srbiji. Situacija generalno ne ide u dobrom pravcu. Pozdravljamo, nakon dugotrajnog odgađanja, imenovanje novog tužioca za ratne zločine i unaprijed se radujemo saradnji s gospođom Snežanom Stanojković.
Ima li otvorenih pitanja u odnosima s Tužilaštvom, odnosno Sudom, kada je BiH u pitanju?
– Nema otvorenih pitanja. Vrlo dobro sarađujemo s vlastima BiH, a to smo i potvrdili u posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti.
Kakvim vidite stanje u bh. pravosuđu? Dosta skandala potreslo je tu ustanovu u posljednje vrijeme…
– Redovno se sastajem s kolegama u Tužilaštvu i Sudu BiH. Do sada smo dobro sarađivali, a saradnja se čak poboljšala otkad je gospođa Tadić postala vršilac dužnosti tužioca. Razumijem da ima značajnih izazova, ali činjenica da su problemi prepoznati i da se traže rješenja pokazuje da sistem funkcionira. Naprimjer, vidjeli smo da postoji trajni napredak u radu na složenim predmetima ratnih zločina, a to je veoma važno. Ima još oko 5.000 osumnjičenih koji trebaju biti procesuirani za ratne zločine, tako da puno toga još treba uraditi, a napredak koji vidimo ohrabruje.
Veoma cijenim to što su mi se tokom moje posljednje posjete Sarajevu vršilac dužnosti tužioca Tadić i njeni saradnici pridružili na sastanku s udruženjima žrtava i odgovorili na njihove upite. Vidim da će dijalog s udruženjima žrtava biti još više olakšan, tako što će se odrediti tužioci za direktan kontakt s udruženjima žrtava. Mislim da je veoma važno da mi, tužioci, slušamo šta kažu žrtve i da im objasnimo šta radimo.
Prihvaćene preporuke
Izvještaj gospođe Korner u početku je oštro dočekan, provode li se sada ipak aktivnosti u pravosudnom sistemu BiH prema njenim preporukama?
– Svrha analize koju je naručio OSCE i koju je napravila sutkinja Džoana Korner (Joanna) bila je da se identificiraju područja u kojima dolazi do ometanja procesuiranja ratnih zločina na nacionalnom nivou i da se razmotri koji koraci se mogu napraviti da se stanje popravi i da se postignu ciljevi nacionalne strategije za ratne zločine. Znači, to je urađeno da se identificiraju izazovi i nedostaci o kojima smo upravo govorili i da se reagira na te nedostatke, da se nađu adekvatna rješenja.
V. d. tužioca Gordana Tadić je prihvatila preporuke i sada poduzima korake da riješi te izazove i tu vidimo neke pozitivne rezultate. Naprimjer, više optužnica sada je potvrđeno, a da nisu vraćene na reviziju, što je bio jedan od problema koje je sutkinja Korner identificirala, i podignuto je više optužnica u složenim predmetima.
Optužili smo 161 osobu
– Žalosno je da se nakon 24 godine procesuiranja ratnih zločina na međunarodnom i nacionalnom nivou zločini još negiraju, da se ne prihvataju utvrđene činjenice i da se veličaju ratni zločinci. To vrijeđa i bolno je za žrtve koje zaslužuju da svi prepoznaju i priznaju zločine koji su nad njima počinjeni.
Mislim da je Tribunal napravio nevjerovatno važan posao. Ima tu mnogo uspjeha, a svakako ima područja gdje smo mogli uraditi više. Optužili smo 161 osobu za genocid, zločine protiv čovječnosti i/ili ratne zločine. Niko nije u bijegu, a to je uspjeh koji do sada, nažalost, još nijedan međunarodni sud nije postigao. Pred Tribunalom je suđeno 111 osoba, Tužilaštvo je osiguralo 83 osuđujuće presude, a 19 optuženih je oslobođeno optužbi.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.