U naselju Goruša kod Visokog već nekoliko vijekova postoji pravoslavno groblje, koje bi, da nije dobrih ljudi, odavno zaraslo u travu i korov i tako na određeni način bilo “zaboravljeno”. Ovih dana nekolicina mještana je započela sa određenim radovima na samom uređenju groblja i kapele u sklopu istog, ali su finansije glavni razlog zašto ti radovi ne idu planiranom dinamikom.
Naime, ono što je prioritet u ovom trenutku jeste obnova krova kapele, kako bi se spriječilo prokišnjavanje u unutrašnje prostorije. Miljan Kisić, stanovnik Goruše, koji se zajedno sa svojom porodicom brine oko kapele i pravoslavnog groblja u ovom naselju poziva sve ljude dobre volje, kao i privrednike iz Visokog da svojim donacijama u vidu novca ili građevinskog materijala pomognu u ovim radovima. Potrebna sredstva nisu velika, a obnova krova bi mnogo značila za objekat koji je izgrađen 1990. godine na mjestu stare kapele.
“Teško je reći otkada postoji ovo groblje, samo mogu reći da je to zaista dugi vremenski period. Na mjestu današnje kapele bila je stara koja je srušena prije zadnjeg rata i na čijem mjestu je podignuta ova nova. Tokom rata je obijana nekoliko puta, a mi smo obnovili ulazna vrata, prozore te dijelom krov koji je bio u jako lošem stanju. Ipak, krov nije do kraja saniran pa je tako potrebna njegova obnova, kako bi se spriječilo daljnje propadanje kako krova tako i unutrašnjosti same kapele. Uz pomoć dobrih ljudi smo obnovili ogradu oko samog groblja, ali ponavljam, sada nam je prioritet da probamo obnoviti krov, jer prokišnjava na nekoliko mjesta, a crijep se ljuštri i situacija je sve lošija. Sami ne možemo ništa pa se nadam da ćemo ponovo uz pomoć dobrih i humanih ljudi moći to uraditi do naredne zime, jer se bojim da ovaj krov ne bi preživio nove veće padavine”, rekao je Miljan Kisić.
Ističe da je pomalo nedefinisano kojoj parohiji pripada ovo groblje, odnosno da li je za nju zadužena pravoslavna crkva iz Breze, Ilijaša, Visokog ili čak Kaknja. Ono što je posebno interesantno jeste da je u sklopu groblja i nekoliko starih stećaka, a koji su prema informacijama iz Zavičajnog muzeja u Visokom evidentirani i koji su dio kulturnog naslijeđa kako Visokog tako i države BiH.
Neven Krajišnik / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.