Oko 18.000 vrsta biljnog i životinjskog svijeta, velikih i malih, otkriveno je tokom 2014. i pridodato već postojećim koji broje dva miliona, saopćili su naučnici i objavili listu od 10 najzanimljivijih među novootkrivenima.
Tih deset su “podsjetnik na čuda koja nas čekaju”, rekao je Kventin Viler, predsjedavajući Koledža za nauku prirodne sredine i šumarstvo iz Sirakuze koji je i objavio listu.
Procjenjuje se da na svijetu postoji 10 miliona vrsta nepoznatih nauci.
Stručnjaci pak moraju brzo da djeluju: razvoj, krivolov i klimatske promjene dovode do izumiranja i istrebljenja flore i faune brže nego što nauka stigne da ih otkrije.
Dvije životinje dospjele su na listu zbog neobičnog “roditeljstva”.
Osa iz Kine, dugačka 15 milimetara, prva je životinja za koju je otkriveno da koristi hemijsko oružje kojim odbija predatore od svoje djece, javlja RTS.
Majka puni gnijezdo mrtvim mravima koji ispuštaju hemikalije koje “prikrivaju” miris larvi i tako odbijaju potencijalne prijetnje.
Žaba iz Indonezije prekršila je pravilo reprodukcije kod žaba i umjesto da polaže jaja kao što čine gotovo sve žabe na svijetu, njih 6.455 vrsta, ona punoglavce “ispušta” u plićak.
Jedna među deset najzanimljivijih vrsta, takozvano “pile iz pakla” je izumrlo. Pernati dinosaurus čiji su dijelovi skeleta otkriveni u Dakotama bio je savremenik Ti-reksa i Triceraptorsa.
Dvije vrste privukle su pažnju sastavljača liste zbog svojih performansa.
Pauk koji živi u pješčanim dinama Maroka, pravi salta da bi odbio predatore i brže se tako kreće nego kad trči, dok riba fugu iz Japana pravi zamršene krugove na dnu mora koji već 20 godina zbunjuju naučnike.
Mužjaci crtaju krugove migoljeći se po pjesku kako bi privukli ženke.
Kako je ljepota neizbježan faktor za ulazak na listu 10 najzanimljivijih, koledž je na nju stavio fotogeničnog plavog, crvenog i zlatnog morskog puža iz Japana.
Osim što je fotogeničan, ovaj puž može da objasni kako alge u utrobi morskog puža stvaraju hranjive sastojke od korala koje jede.
Lista top 10 objavljuje se za 23. maj, dan rođenja švedskog prirodnjaka i naučnika, oca taksonomije Karla fon Linea i jednog od očeva moderne ekologije.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.