Vareš bi do kraja mjeseca trebao dobiti milion maraka iz budžeta Federacije BiH za 2017. godinu, iz sredstava namijenjenih kantonima i općinama, sa transfera nižim nivoima vlasti, potvrdio je za Oslobođenje Almedin Aliefendić, delegat Doma naroda Parlamenta FBiH, na čiji prijedlog je federalni Parlament naložio Vladi da uvaži tešku finansijsku situaciju Općine Vareš.
Zaključak je usvojen sa 39 glasova za i tri uzdržana delegata na tački usvojenog budžeta FBiH za 2017. Tada je donesen i zaključak kojim se obavezuje Vlada FBiH da u prvom kvartalu ove godine izvrši raspodjelu grant-sredstava nižim nivoima vlasti.
Ne treba posebno objašnjavati koliko će ovaj milion maraka dobro doći Varešu čiji je nedavno usvojeni prijedlog proračuna za 2017. godinu 4.448.900 KM, a koji je gotovo za 50 posto uvećan u odnosu na proračun za 2016. (bio 3.028.000 KM). U ovogodišnjem budžetu Općine planirana su i sredstva u visini od 1,5 miliona KM za otplatu unutrašnjeg duga – obaveze prema uposlenicima.
Ne tako davno javna uprava Vareša zbog duga Poreznoj upravi FBiH nalazila se pred bankrotom i gašenjem. Bilo je to krajem 2015. Ipak, ovaj brdski gradić koji se nalazi 46 kilometara od bh. prijestonice, a 74 kilometra od Zenice, sjedišta Zeničko-dobojskog kantona u čijem sastavu se nalazi, uspio se izboriti za opstanak.
Mjesto prirodnih bogatstava i divnih ljudi od predratnog snažnog industrijskog središta postalo je mjesto koje tiho umire, postalo je grad staraca, jer je zbog slabe šanse za zaposlenje, sve više mladih ljudi odlazilo tražeći sreću negdje drugo.
Općina Vareš koja se prostire na 394 kvadratna kilometra spada u red većih u Bosni i Hercegovini, a svojevremeno i na nivou bivše Jugoslavije.
Prema popisu stanovništva iz 1991, imala je 22.203 stanovnika, a danas ih je tek nešto više od 9.500. Vareš je još od 1892. godine, kada je ovdje potpaljena prva visoka peć, poznat i kao rudarsko-metalurški grad. I danas se smatra jednom od najbogatijih općina u BiH po prirodnim resursima.
Godine 1991. Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1.180 radnika, Željezara 890, Kamenolom 30, Amfibolit 20, Metalprerada 225, Prerada drveta 630, Šumarstvo 750, Vranica – građevno poduzeće, Bobovac 490, Tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica Zrak 130, tvornica konfekcije Vilko 120, Autotrans 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće Snaga 195, Velepromet 65, Perun 60… Danas nema polovine pobrojanih firmi, a ni radnih mjesta.
Visoko.co.ba/Oslobodjenje.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.