Na adresu visoko.ba stigla je poruka Visočanina koji upozorava građane o rušenju KTK kompleksa, poruku prenosimo u cijelosti:
“Naime, radi se o rušenju KTK kompleksa, ogroman dio kompleksa je koliko mogu primjetiti pokriven Salonit krovovima koji sadrže kancerogeni azbest.
Hale se ruše direktno, bez prethodne demontaže krovova, dakle sve se krši i ruši, onda se ista ta šuta utovara direktno na kamione, sa kojih sipa prašina (nema nikakve cerade), u kojoj sigurno mora biti i kancerogenih azbestnih čestica. Pored mene je prošao jedan kamion na kojem s manje-više bile same Salonit ploče i sa kojeg sipa prašina. Žao mi je što to nisam uspio uslikati.
Koliko mogu skontati rutu kamiona nažalost prolaze glavnom cestom pored škole Kulin ban, nažalost.
Kao savjestan građanin apelujem da makar napišete neki status o ovome, da ljudima koliko toliko stvorimo svijest o opasnosti, i da makar počnu stavljati cerade na kamione.
Evo jedna slika, čisto da vidite kako se to smeće skida vani sa krovova. Kada vidim ove “svemirce”, ne znam je li ovo što se radi u Visokom tužno ili smiješno.”
U mnogim su europskim državama zabranjeni proizvodnja i promet azbestnih proizvoda već od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća, zbog toga što je azbest glavni uzročnik karcinoma na radnome mjestu.
Zakonodavstvo, međutim, ne određuje do kada je potrebno ukloniti azbestne proizvode, pa se zato u brojnim zgradama nalaze različiti oblici azbesta. Odstranjuje se pri rušenjima i obnovama ili pri pojavi izvanrednih situacija – poplava, ljetnih nepogoda ili potresa. Nažalost, još uvijek većina ljudi nije svjesna opasnosti azbesta. Uzrok tome može se samo nagađati – možda premala informisanost ili svjesno ignorisanje jer rad i život s azbestom (dok se ne pojavi bolest) ne boli.
Ocjenjuje se da se samo dvije trećine zamijenjenoga krovnog pokrova odvozi na legalna odlagališta, a ostalo se sprema za »crnedane« ili se koristi za spomenute i druge namjene. Mnogo ploča završava na divljim odlagalištima u prirodi.
Problem s azbestom je sličan kao i s brojnim drugim štetnim ili toksičnim tvarima. Kontaminacija organizma događa se bez kliničkih znakova. Azbest je opasan zbog svog specifičnog pojavljivanja u obliku vlakana koja se cijepaju u mikrometarske iglice (prosječne veličine od je približno 4 μm) te zrakom prodiru u pluća i tamo se akumuliraju. Čovjekov imunološki sistem nije ih u stanju uništiti. Sve vrste azbesta pripadaju u kancerogene tvari razreda 1, što znači da dokazano uzrokuju karcinom iako se, s obzirom na stepen opasnosti, pojedini mineraloški tipovi azbesta međusobno razlikuju.
U Federaciji Bosni i Hercegovini postoji Zakonodavni okvir za opasni i neopasni otpad, po kojem je na snazi Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017 kojim se tačno definiše na koji način bi se trebalo postupati sa ovim štetnim materijama. Dok Zakonom o upravljanju otpadom se kaže da Plan o upravljanju otpadom donosi kanton, koji to prenosi na općine. U skladu sa ovim Zakonom uz Zahtjev za dobivanje ekološke dozvole prilaže se i Plan upravljanja otpadom, koji treba da sadrži dokumentaciju o otpadu, mjere koje se trebaju poduzeti radi sprječavanja proizvodnje, otpada, posebice kada se radi o opasnom otpadu, odvajanje otpada, posebice opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji će se ponovo koristiti, odlaganje otpada na odlagalištu,metode tretmana i/ili odlaganja.
“Transport opasnog otpada bit će praćen odgovarajućom dokumentacijom utvrđenom posebnim propisima. Opasni otpad u toku transporta mora biti označen i pakiran u skladu sa posebnim propisom. Prijevoz opasnog otpada mora biti usklađen sa općim zahtjevima za prijevoz opasnih roba”, samo je dio Zakona o upravljanju otpadom koji je u Visokom prekršen. (član 32)
Po članovima 52 i 53 određene su i kazne po kojima: “Ko prikuplja, tretira, pohranjuje, prijevozi i odlaže otpad bez dopuštenja i time uzroči opasnost po život i zdravlje ljudi, ili zagađenje zraka, vode ili tla, ili rizik za biljni i životinjski svijet čini kazneno djelo i kaznit će se zatvorom”, ili novčanom kaznom, a po Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak uređuju se granične vrijednosti emisija zagađujućih materija u zrak iz industrijskih stacionarnih izvora zagađivanja i to i karcenogenih polutanata gdje je naveden i azbest (krizotil, krokidolit, amosit, antofilit, aktinolit, tremilit) pri masenom protoku od 0,5 g/h ili više, 0,1 mg/m3 …
Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama utvrđuje se lista otpada prema djelatnostima u kojima nastaje. Građevinski otpad i otpad od rušenja (uključujući i iskopanu zemlju sa kontaminiranih lokacija) je specificiran kao jedna od podkategorija u ovoj Listi. Ova kategorija uključuje beton, cigle, pločice i keramiku, drvo, staklo i plastiku, bituminozne mješavine, katran i proizvode koji sadrže katran, metale (uključujući i njihove legure), zemlju (uključujući zemlju izvađenu iz kontaminiranih lokacija), kamen i muljeviti otpad iskopan bagerom, izolacione materijale i građevinske materijale koji sadrže azbest, građevinski materijale na bazi gipsa, ostali otpad od građenja i rušenja, također se ovim činom ophođenja prema štetnom otpadu krši Zakon zaštite o radu, Zakon o zaštiti životne sredine…
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.