Moore o reviziji presude, federalizaciji, buđenju fašizma…

TV1: Javno ste rekli da BiH ne treba ulaziti u reviziju presude protiv Srbije. Zašto?

MOORE: Jasno je svima, porodice žrtava zločina i genocida imaju pravo tražiti pravdu. Što se tiče revizije ima puno nejasnih i otvorenih pitanja. Neki govore da Sakib Softić nema legitimaciju za predstavljanje BiH pred Međunarodnim sudom pravde (MSP). Čuo sam i da nema dovoljno novih dokaza. Također sam čuo da u historiji MSP-a nikada nije bila uspješna revizija. Moramo sve to uzeti u obzir. Ima i više političkih pitanja, moguće posljedice unutar BiH, te kakva je uloga Predsjedništva BiH.  Nadamo se da će do 26. februara biti što više otvorenih razgovora o tom pitanju.

TV1: Kažete da ste čuli od nekih izvora da nema dovoljno novih dokaza. Koliko su izvori i informacije relevantni? Šta ako se desi da postoji dokaz ili više njih?

MOORE: Možda ih ima, ali sada, dvije sedmice do isteka roka, a slučaj je od 2007. godine i ako ljudi profesionalno rade, čudno je da se tek sada sazna o mogućnosti za reviziju. Ako nam ljudi mogu pokazati da imaju nove konkretne dokaze, ja bih bio prvi koji bi rekao da imaju pravo praviti reviziju. Ljudi govore o mogućim dokazima, a ovo je veoma ozbiljno pitanje. Ne želim da vidim samo blamažu i sve više frustriranih žrtava, da će dobiti samo još jedan poraz zbog neuspješne revizije.

TV1: Je li znate nešto više?

MOORE: Govorim u kontekstu svih mogućih detalja o zločinima i genocidu, koje narod zna, mediji znaju. Nisam bolje informisan od drugih. Naprotiv, u OSCE imamo samo javne izvore. Ozbiljni ljudi pitaju zašto baš sada i pod ovim uslovima. Ako BiH može ispuniti preduslove MSP-a i u kontekstu uloge Predsjedništva koje mora odlučiti, a čuo sam i rekacije predsjedavajućeg Mladena Ivanića, te člana Čovića, sve su to bitna pitanja. No, niko, pa ni u našoj misiji ne može zabraniti potrebu za pravdom.

TV1: Čuli su se komentari da ste zloupotrijebili mandat i da vaša izjava prvobitna nije u skladu s podrškom vladavini prava.

MOORE: Ne slažem se s takvim mišljenjem. Nije to pitanje zloupotrebe mandata, već potreba da se jasno i glasno govori o o bitnim pitanjima za građane BiH.

TV1: Mislite li da će se zakomplikovati odnosi BiH i Srbije ako dođe do pokretanja revizije?

MOORE: To je pitanje principa potrage za pravdom. Kakvi su bilateralni odnosi sa susjednim državama, to je drugo pitanje.

TV1: Ako je ovo pravno, a ne političko pitanje, ko bi mogao ugroziti regionalnu stabilnost?

MOORE: Ima puno prijetnji u regiji. Veliki je problem nedostatak dijaloga i povjerenja. Često spominjemo da je potrebno više sastanaka i sporazuma. Cijenimo da je posjeta predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića Beogradu veoma uspješna. Takvi sastanci mogu smanjiti tenzije, govoriti o praktičnim pitanjima, infrastrukturi. To je daleko važnije od retorike kad svi ostaju u foteljama u glavnim gradovima. Svi želimo vidjeti konkretne kontakte i razgovore o razvoju, ekonomskom i društvenom.

TV1: Aktuelna je tema i treći entitet. Iz HNS-a kažu da traže federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom. Kako gledate na ove težnje?

MOORE: Najvažnije što sam čuo je od kardinala Vinka Puljića, svi ljudi imaju ista prava. Treći entitet ne dolazi u obzir. Nije moguće trećim entitetom braniti interese jednog naroda. Hrvata je puno i u Sarajevu i tisuće u RS. Treći entitet je ideja odbijena 1994. u Vašingtonskom sporazumu, a onda i 1995. u Dejtonskom. Ljudi imaju svoje frustracije i političke ideje, ali treći entitet, bez sporazuma naravno na visokom političkom nivou o promjeni Dejtona, ne dolazi u obzir.

TV1: Kako gledate na sve češće polemike o federalizaciji BiH?

MOORE: Vjerujem da ozbiljni ljudi i u i van stranaka traže efikasniju BiH koja može ispuniti uslove za integracije. Federalizacija u Federaciji BiH je jedan prijedlog, ali bilo kakav korak u tom pravcu mora imati ne samo podršku jednog, nego i drugih konstitutivnih naroda i političara.

TV1: Koncept te federalizacije neprihvatljiv je strankama u Sarajevu. Smatrate li da se ovom pitanju daje previše pažnje i time svjesno izaziva nova politička kriza?

MOORE: Nadam se da jednog dana BiH neće biti u stalnoj političkoj krizi. Mislim da još uvijek ima puno pozitivnih signala, BiH je dobila upitnik. Ovih dana čuo sam da su vlade i Vijeće ministara BiH spremni završiti odgovore na upitnik, a vidim i razne državne institucije koje nisu sve u Sarajevu, nego ih imamo i u Mostaru i u Banjaluci. Mi bismo morali malo češće govoriti o činjenicama, a ne samo o idejama za federalizaciju. Moramo biti svjesni da i u regiji i van BiH ima puno komplikacija, vidjeli smo slike iz Rumunije. Bilo bi daleko lakše i bolje koncentrisati snage u BiH u zajedničku budućnost.

TV1: Snosi li međunarodna zajednica dio odgovornosti za trenutno stanje u BiH?

MOORE: Uvijek je otvoreno pitanje ko je kriv, a ko nije. Koliko znam, u vašem jeziku ne postoji ko je kriv, ko je krivlji, a ko je najkrivlji. Ozbiljnije da kažem, svi na svijetu imaju svoju odgovornost. Oni koji ne glasaju na izborima odgovorni su da nisu ni glasali, odnosno da nisu iskoristili svoju demokratsku dužnost. Oni koji su glasali za jednog ili drugog kandidata, jednu ili drugu stranku imaju i svoju ulogu u društvu.

Što se tiče međunarodne zajednice, uvijek je lako nas kritikovati. Jasno je da mi nismo odavde, nismo mi demokratski izabrani ljudi. Mi smo samo privremeno gosti BiH. Koristimo i svoje glasove, kredibilitet, ako još uvijek imamo kredibilitet, ali mi smo svi odogovorni za budućnost naše djece i naših država.

TV1: Mogli bismo reći – međunarodna zajednica kriva, političari krivlji, a narod koji na izborima ne iskoristi svoje pravo da glasa je najkrivljiji za situaciju.

MOORE: Ako želite tako… Branim i Vaše pravo kao novinara za svoje mišljenje.

TV1: Kako ste vidjeli subotnji napad na antifašiste u Mostaru i skrnavljenje Partizanskog groblja?

MOORE: Nisam još dobio detaljne informacije od naših ureda koji se nalaze u Mostaru. Za sada napad na groblju izgleda kao zločin mržnje. Veoma sam zahvalan policiji da je reagovala i da je spriječila više sukoba i problema. Fašizam jeste fenomen koji postoji i u BiH i u drugim zemljama, nažalost u svim dijelovima svijeta. To je prijetnja i rizik. Moramo biti svjesni da je to tako. Veoma je važno da je policija pozitivno reagovala i spriječila više i veće sukobe.

TV1: Može li i postoji li način da Misija OSCE-a u BiH pomogne zaštitu ovog spomenika nekim pritiscima, zahtjevima prema politici, lokalnoj zajednici? Ima li načina da se ovo zaštiti?

MOORE: Nije sigurno iznenađenje da zločina mržnje ima širom BiH i puno napada na džamije, crkve, groblja… Svaki put kada čujemo o takvim napadima i događajima, zog toga što imamo divnu saradnju sa lokalnim vlastima, mi tražimo i lokalne reakcije. To je stvar za tužioca, za policiju, za lokalne vijećnike, odnosno načelnike. Veoma često se dešava da lokalne zajednice brzo reaguju, čiste te stvari, pokažu svoje poštovanje prema drugim zajednicama. Nažalost, ima i slučajeva zločina mržnje bez adekvatnih reakcija.

TV1: Mnogi će reći da se fašizam na ovim područjima ponovo budi i ponovo buja. Imate li Vi taj dojam?

MOORE: Ima i daleko više ekstremizma u svijetu nego što je bilo prije nekoliko godina u raznim oblicima. Politički ekstremizam ili nasilni ekstremizam su prijetnje svim narodima. Moramo biti svjesni da ovo nisu samo fenomeni u drugim zemljama i drugim kontinentima. Aktuelne su prijetnje. Moramo demokratskim putem skoncentrisati svoju snagu u borbi protiv takvih vrsta ekstremizama.

TV1: Koliko teme iz bliže ili dalje prošlosti BiH opterećuju budućnost ove države?

MOORE: Govoreći o demokratskom društvu, veoma je važno javno govoriti o ovim prijetnjama na svim mogućim nivoima društva, kako na visokom političkom nivou, tako i na terenu, na lokalnom nivou. Takođe u školama moramo govoriti o tim prijetnjama našem društvu, našoj djeci. Kao što rekoh, fenomen ekstremizma je sve jači u svijetu, ali moramo demokratskim putem govoriti kako to najbolje spriječiti.

TV1: O čemu ste nedavno razgovarali sa reisom Kavazovićem i kakav ćete memorandum potpisati sa Islamskom zajednicom u BiH?

MOORE: Drago mi je da kažem sa reisom Kavazovićem i Islamskom zajednicom, te Ilmijom imamo odličnu saradnju. Mi smo već pravili razne obuke i kurseve za imame. Mislim da je gotovo 1.000 imama učestvovalo na tim obukama i seminarima govoreći o nasilnom ekstremizmu, kako zaustaviti nasilni ekstremizam, kako ojačati i potvrditi demokratske vrijednosti u društvu BiH. Već godinama imamo dobru saradnju sa reisom. Nedavno smo zajedno organizovali iftar za 20-ak diplomata iz Beča iz raznih zemalja pripadnica OSCE-a. Veoma je važno da imamo tako direktne odnose i dobru saradnju sa vjerskim zajednicama. Ranije smo spomenuli i kardinala Puljića, naravno sa Jevrejskom zajednicom, te sa raznim vladikama, odnosno episkopima Srpske pravoslavne crkve i Međureligijskim vijećem BiH, vidimo veoma pozitivnu ulogu svih tih zajednica u BiH.

TV1: Još samo da kažete kakav je memorandum u pitanju?

MOORE: To je memorandum o našoj saradnji, kako je možemo produžiti, te nešto što je još jedan dokaz da imamo odlične odnose. Dobio sam nacrt od reisa ovih dana i uvjeren sam da ćemo u bliskoj budućnosti to moći potpisati.

vijesti.ba/visoko.ba