Zelenika: Čović manje brine o Hrvatima nego Dodik o Srbima/Floskule oko “trećeg entiteta” služe u izborne svrhe

TV1: Političarka ste koja je u svojim istupima vrlo otvorena, realna, iskrena. Poštuju Vas i kolege, čak i oni koji nisu u Vašoj stranci. Duže od decenije govorimo o položaju i statusu Hrvata u BiH. Koja su to prava Hrvata u BiH ugrožena?

ZELENIKA: Što se tiče ugroženosti Hrvata, to je evidentno i apsolutna činjenica. Mogu vam to elaborirati i kroz deklaraciju stranke kojoj pripadam. Sama činjenica da je Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH zemlja tri konstitutivna naroda, a dva entiteta, smatram da ima vrlo atipičan Ustav i da je na taj način već odgovor zašto su ugroženi Hrvati. Pri tome znamo da je RS, maltene, unitarna država koja zbog svoje brojčanosti ima i teritorijalnu i institucionalnu nadmoć. Ako ćemo biti realni, u FBiH Bošnjaci su institucionalno nadmoćni iz razloga veće brojčanosti.

Ja nikada nisam razumjela zašto se u Dejtonu, iako su bile tri upravne jedinice, tri vojske, tri teritorije, dogodila podjela na dva entiteta, sa kao nekakvim prelaznim periodom koji nikada nije došao. Poštujem da je trebalo zaustaviti rat, ali da se u startu napravila podjela na tri entiteta, tri konstitutivna naroda, vjerujem da bi bilo drugačije.

Replicirala bi svima onima, koji su se u zadnje vrijeme nako sedmog sabora HNS-a na vrlo ružan način očitovali o razmišljanju o teritorijalnom i institucionalnom preustroju BiH. Podsjetila bih, da ne bude u pitanju neko selektivno mišljenje, jer sam živjela u to vrijeme, na nekoliko značajnih datuma. Prvi je 7. svibanj kada je goloruki hrvatski narod zaustavio tenkove u Pologu, kada je 100 tenkova i oklopnih vozila pod parolom nekakve redovne vježbe, krenulo prema zapadnoj Hercegovini i južnoj Hrvatskoj odnosno Dalmaciji. Znamo da je u kolovozu godinu dana ranije krenula “balvan-revolucija” i da je već rat bio u Hrvatskoj, Jugoslavija se raspala. Kako je neko mogao objasniti nekakvom redovnom vježbom, nego je hrvatski narod prepoznao oružani sukob.

Drugi značajan datum je 18. rujan kada su mene lično probudili raznorazni kamioni sa užičkim i nikšićkim korupusom, dakle izravno iz Srbije i protivno tadašnjim zakonima SFR Srbije, dolaze rezervisti u grad i pucaju. Mogu ispričati iz osobnog iskustva, kada je na semaforu ispred mene kamion sa rezervistima podignute cerade, jedan je ležao za puškomitraljezom, ružno je izgledao sa bradom i bez ijednog zuba u glavi i smijao mi se u lice. Da je opucao, ne bi nikome odgovarao.

Treći bitan datum ili datumi su između 2. i 5. listopada 1991. godine kada je napadnuto hrvatsko selo Ravno, odnosno selo koje se nalazi u BiH sa dominantno hrvatskim stanovništvom. Znamo da je napadnuto da bi tadašnji predsjednik radašnje Republike BiH Alija Izetbegović naredni dan uputio proglas o neutralnosti BiH u ratu između Srbije i Hrvatske. Moram li podsjetiti da je selo Ravno u sklopu BiH i šta je onda hrvatskom narodu preostalo nego da se samo organizuje u odbrani na temelju činjeničnog stanja. Zato me buni zašto vječito zločinačka organizacija Herceg-Bosna, takozvana Herceg-Bosna. Svi su isto uradili, samo su Hrvati kriminalizovani u tom smislu.

TV1: Tu Vam moram replicirati – zbog činjenica koje govore u Hagu, dakle presude Prliću i ostalima, ali ne želim o tome govoriti. Hrvati u najvećem broju napuštaju BiH. Ko je za to odgovoran? 

ZELENIKA: Danas sam čula frapantan podatak, nisam sigurna da li je tačan, ali me je prepao, a radi se o tome da 43,3 posto stanovništva BiH je napustilo ovu zemlju. To su strhovite cifre. BiH ne napuštaju samo Hrvati, jer zbog jedne totalno nemoralne politike, a sada se ovo odnosi na sva tri naroda, pa i na one neopredijeljene ili ostale, gdje stranačka podobnost nauštrb sposobnosti prisutna je u svakom segmentu života.

TV1: Želite li mi reći da je to jedan od osnovih razloga što odlaze?

ZELENIKA: Ne jedan, ali jedan od vrlo bitnih. Ako je stranačka pripadnost bitnija od obrazovanja, zapošljavanja, napredovanja, stipendiranja, onda to uništava ljudsko dostojanstvo. To je sigurno jedan od bitnih razloga. Drugi razlozi leže u drugim činjenicama.

Što se tiče Hrvata konkretno, ova ugroženost, neravnopravnost hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda u BiH, sigurno je jedan od razloga zašto Hrvati odlaze. Veliki razlog je uništeno gospodarstvo.

TV1: Je li razlog i politika koja vlada Hrvatskim narodom?

ZELENIKA: Ja sam već rekla amoralna politika i tu sam već pomenula sve stranke. Malo koja da ima amnestiju po tom pitanju, pogotovo one koje sudjeluju u parlamentarnoj većini. Sigurno veliki dio populacije je i braniteljska populacija, jer svi mi znamo da su po završetku rata brojnim kriminalnim privatizacijama uništena preduzeća, ljudi su penzionisani. Kada su naši političari shvatili da ne mogu plaćati tolike ljude, onda je trebalo napraviti reviziju braniteljse populacije, pa se izvode iz prava.

Izvesti jednog branitelja iz prava, koji je ostao bez svog preduzeća i svog radnog mjesta, šta to znači? Ugroziti mu i egzistenciju i dostojanstvo. Da ne govorim o silnim optužnisama ovog tipa, kako se provode na jedan diskriminatoran način. Informisala sam malo o tome i dobila sam podatke da neki od pripadnika Armije BiH su suđeni po zakonu SFRJ, gdje nema udruženog zločinačkog pokreta, a Hrvatima zapovjednicima se sudi po zakonu FBiH iz 2003. gdje postoji udruženi zločinački pokret. Rećiću samo jednu stvar – svaki zločin ima ime i prezime, svaki zločinac ima ime i prezime i treba ih kazniti. No, ne pod parolom udruženog zločinačkog pokreta. Ima jako puno razloga zašto se ovo događa u BiH.

TV1: Opet vraćate na pitanje Haga, a ja ne želim da repliciram o Hagu. To ćemo ostaviti za drugi put, jer je Haški sud ipak Haški sud. Treći entitet. Je li treći entitet nova etnička podjela države? Je li to rješenje za Hrvate?

ZELENIKA: Prema mom i mišljenju stranke koju zastupam, do federalizacije, do teritorijalnog i institucionalnog preustroja mora doći. Ovako je neodrživo, jer se smatramo ugroženim na prostorima na kojima živimo. Pitate je li nova etnička podjela? Znači, ako je nova, da određena već postoji i je. Na početku sam rekla da u RS praktično svu dominaciju ima srpski narod, znači već imamo jednu.

Ja i stranka koju zastupam smo za federalizaciju, za podjelu, za teritorijalni preustroj. Da li će to biti tri entiteta, četiri ili više federalnih jedinica, ja nisam stučna za to. Mislim da bi sva tri naroda, pa i ostali, trebalo da daju svoje stručnjake iz oblasti povjesti, demografe, ekonomiste, pravnike, ljude koji se bave kulturom i da svi oni zajedno donesu odluku šta je to najbolje da ovaj narod živi i da postoji suživot na ovom prostoru. Nema najboljeg rješenja za Hrvate, ima samo prihvatljivo rješenje za sva tri naroda. Ako dođe i na koji način će se to odigrati, ja ne mogu biti sigurna, ali mislim da će to biti rješenje za mnoga pitanja.

TV1: Je li to ekskluzivno pravo Hrvata da budu većina i da se to zove treći entitet?

ZELENIKA: Mislim da je to nemoguuće. Ne možete porodice dijeliti. Zato sam na HNS-u i postavila pitanje koje su granice trećeg entiteta. Šta je to? Podrazumjeva li to da Posavina ostane u sastavu RS? Po meni se mora dogoditi federalizacija ali na cijelom prostoru BiH. Znam da će i ovo izazvati reakcije, ali nema drugog rješenja. Jedino tako možete eliminirati nacionalna pitanja, pitanja jezika, kulture, pa i medija. Ako to eliminirate, jer neće biti aktuelno, onda ćete izbjeći međustranačka kadroviranja, a vratit će se ključna pitanja – ekonomski status, privreda, zapošljavanje i odlazak mladih.

TV1: Federalizacija na etničkim principima nije dobra?

ZELENIKA: Nemoguće je napraviti čistu podjelu.

TV1: Da li se tako zagovara?

ZELENIKA: Ja sam isto pitala na HNS-u.

TV1: Da li ste dobili odgovor?

ZELENIKA: Nisam. Nisam čak ni zaključke sačekala jer na šestom Saboru u februaru 2015. sam ispred HDZ 1990 uložila amandmane gdje sam tražila da zastupljenost u tijelima HNS-a bude u skladu s izbornim legitimitetom, te da bude dvotrećinsko glasanje. Amandmani nisu prihvaćeni, tako da smo na zadnjem Saboru bojkotirali glasanje. Zaključke i ne znam.

TV1: Podržavate li ono što ste vidjeli u medijima?

ZELENIKA: Ono što sam vidjela se odnosi na hrvatskog člana Predsjedništva i njegov izbor, te tri modela HDZ-a za izbor. Pitam se na temelju čega će neko reći šta je po nacionalnosti. Znamo kakav je popis i jasno je da većinski narod u neprincipijelnim koalicijama može dati glasove strankama s kojima koalira. Kod nas se izbori događaju u jutro, kada predsjednici u zatamljenim kutijama donesu određeni broj glasova. Kada to pomnožite sa brojem biračkih jedinica onda su to hiljade. Ljudi glasaju, ali kako to odlučuju birački odbori. Nikada me niko neće moći ubijediti da je drvena plava kutija u koju ubacujemo od prozirne plastične. Mi žene, kao domaćice, znamo da plastika nije skupa.

TV1: Želite mi reći da su namještni izbori?

ZELENIKA: Apsolutno, ali da bi izbjegli to i ove nepravde prema hrvatskom narodu ja bih to elegantno riješila a sad ćemo reći kako. Mislim da CIPS-ove iskaznice koje mijenjamo svakih deset godina da bi trebale sadržavati i tu našu nacionalnu opredjeljenost i uvesti elektronsko glasovanje. Čak bi bilo jetinije. Ja kao Hrvatica dođem na izborno mjesto, bankomata imate u Sarajevu više nego bilo gdje, ubacim tu svoju karticu, meni taj kod, ta šifra, da sam ja ta ponudi da ja samo mogu birati hrvatske članove predsjendištva. To je jedini siguran način da će Hrvat glasati za Hrvata, da će Bošnjak glasati za Bošnjaka i da će Srbin glasati za Srbina.

TV1: A šta ćemo sa onim Hrvatima ili Bošnjacima ili onima koji ne žele da glasaju za Bošnjaka iz SDA ili za Hrvata iz HDZ-a, ili žele da glasaju za Fincija i Sjedića?

ZELENIKA: Zato sam ja rekla o kvotama bi se dalo razgovarati. Mi ćemo tu staviti manjine, stavit ćemo ljude koji..ne bih dozvolila neopredjeljenje ali bi stavila ostale, da imaju pravo.

TV1: To je po nacionalnom ključu po kojem Hrvat može glasati samo sa hrvatske liste i Bošnjak sa bošnjačke.

ZELENIKA: Jedino na taj način možemo osigurati ravnopravnost da Hrvat glasa za Hrvata a Bošnjak za Bošnjaka.

TV1: Mislite da je to dobro rješenje?

ZELENIKA: Ne kažem da je idealno ali je sigurno bolje od ovog sada.

TV1: Kada govorite već o tim izborim rješenjima i onome što ste govorili na HNS-u, izbor delegata u Dom naroda. Po tome iz sarajevskog kantona, gdje žive Hrvati niko ne bi bio u domu naroda i tako Hrvati nemaju istu vrijednost, u tri kantona u Hercegovini gdje su većina i ostalim kantonima u FBiH.

ZELENIKA: Ja ću Vam replicirati. Po meni ne samo Hrvati nego svaki čovjek ima jednaku vrijednost. Pred Bogom smo svi jednaki, to je moja životna filozofija.

TV1: Apsolutno ali sada govorimo o izborima.

ZELENIKA: Shvatam, ali to je mala digresija i po  meni smo svi jedanki. To ja u svakodnevnom radu kao liječnica primjenjujem i pacijent se razlikuje samo po svojoj dijagnozi. Što se tiče nametnutih amandmana od strane visokog predstavnika iz 2002.godine, Dejtonski sporazum je pretrpio dosta promjena na štetu hrvatskog naroda. Sami ste rekli imamo četriji županije gdje uopće nemamo Hrvata. Svaka županijska skupština mora dati po jednog poslanika u Dom naroda a koje delegate daje. Pominjem dva gospodina koji sjede u hrvatskom klubu. Uz dužno poštovanjem prema njihovoj osobnosti, ne volim pominjati imena, ali da imam prigodu ja bi gospodu pitala da li su se izjasnili kao Hrvati na posljednjem popisu 2013.godine. Ako jesu, ja se izvinjavam.

TV1: Vi ste odličan sagovornik i diplomata ali još mi ne odgovarate na pitanje. Da li predloženi Izborni zakon omaloažava Hrvate koji žive u drugim kantonima jer naprosto po tome Hrvat iz Sarajeva ne može biti u Domu naroda FBiH?

ZELENIKA: Ja bih zastupala teoriju, opet ono CIPS-ova iskaznica, da ako već mora, ako je već taj amandman ušao u parlament da onda Hrvati iz Kantona Sarajevo mogu izravno glasati za jednog od predstavnika Hrvata koji će izravno ući u hrvatski klub.

TV1: Kako ocijenjujete politiku koju vodi HDZ?

ZELENIKA: Ne volim generalizirati stvari, ali za početak bi najbolje bilo da iz onog naziva HDZ izbace slovo D jer je tu vrlo malo demokracije.

TV1: Koliko HDZ vodi računa o Hrvatima?

ZELENIKA: Koliko svjedoči činjenica da postotak stanovniištva koji sam navela, napušta BiH, ako je sad 43 posto, mislim da to samo po sebi dovoljno govori.

TV1: Koliko vodi prema Hrvatima u RS-u?

ZELENIKA: Što se tiče RS-a prema mojim spoznajama u RS-u je živjelo do 145 hiljada Hrvata. Mislim da se vratilo oko 5 hiljada Hrvata i ta brojka dovoljno govori, ali ću spomenuti još jedan detalj koji je naveo i moj stranački kolega koji je objašnjavao izbor u Vijeće naroda RS-a na način da su od osam poslanika pripadnici SNSD-a, a ostali četiri kao nisu. Međutim gospodin Davor Čordaš koji je izabran u Vijeće naroda, napušta to Vijeće naroda, odlazi na neko ministarsko mjesto a na njegovo mjesto dolazi gospođa Ivka Ristić i samim time Hrvati nemaju mogućnost potezanja vitalnog nacionalnog interesa. To dovoljno govori koliko se brine o Hrvatima u RS-u.

TV1: U priči o “trećem entitetu” nema Posavine. Zašto?

ZELENIKA: To bi trebali pitati one koju su donijeli takve zaključke.

TV1: Kako već kada govorimo o tome komentirate stav Katoličke crkve koja je protiv takvih podjela, jer se stiče utisak da je HDZ-u stalo samo do Hrvata pod navodnicima gdje oni vladaju?

ZELENIKA: HDZ sebi uzima za pravo da predstavlja sve Hrvate. Stavovi o institucionalnom preustroju države nisu samo stavovi HDZ-a, to su stavovi svih stranaka okupljenih oko HNS uključujući i HDZ 1990.

TV1: Kako vidite stav Katoličke crkve?

ZELENIKA: Kažu da je politika umijeće nemogućeg. Jedno je što bi mi željeli a jedno je što je moguće. Ja mogu željeti da imam kuću sa bazenom ali primanja mi nisu tolika pa ja to ne mogu imati. Isto tako i u ovoj situaciji, ja mogu željeti to, ali tu je stav i druga dva naroda. Zato sam rekla da je najbolje rješenje ono koje je prihvatljivo svima i vjerujem da su na tome tragu stavovi katoličke crkve koja je cijelo vrijeme bila uz narod. Nekada su prvi redovi u crkvi bili rezervirani za čelništvo HDZ-a. Ali sada se viđaju ljudi koji ranije nisu bili tu, a ja sam bila tu i prije i poslije rata. Ja ću reći da možda čak za neke od njih, zbog toga što su se potpisivali ćirilicom možda su bili u drugim bogomoljama. To ne znam. Ali hoći reći da i Katolička crkva je takve puštala u prve redove, sada ih nema prvim redovima,a na to pitanje bi bilo najadekvatnije da nam odgovori crkva i sam vrh HDZ-a.

TV1: Dragan Čović i Milorad Dodik su saveznici već godinama. Hrvati loše žive u RS-u. Srbi loše žive tamo gdje je HDZ većina i gdje vlada i tu Srbi nisu konstitutivan narod. Kako to objašnjavate? O čemu onda oni vode računa?

ZELENIKA: Da budem potpuno iskrena oni vode računa samo o sebi, ali privatne stvari bi trebali ostavit za sebe i brinuti za narod. Čak bi ja u ovoj situaciji više pohvalila Dodika. U kantonu gdje ja živim, povrat Srba je u jako velikom postotku, tako da on za razliku od Čovića puno više vodi računa o svom narodu.

TV1: Zašto ste se iznenadili kada je Dragan Čović rekao da ne smatra da treba pokrenuti reviziju tužbe BiH protiv Srbije?

ZELENIKA: Ja sam na zastpničkom domu Parlamenta u kojem se nalazim podržala rezoluciju u Srebrenici, i ja sam za to da se svaki zločin procesuira. Nisam se iznenadila nego sam postavila pitanje da li se o tome uopće razgovaralo u HNS-u. Mene niko nije pozvao na zasjedanje HNS-a. Valjda ja imam pravo znati. Ako hoćete reći da treba povući tužbu protiv Srbije, da li to znači amnestiranje genodica u Srebrenici i Vukovara, da li to znači da nije bilo agresije na BiH. To su ključna pitanja. A ja mislim da je bila.

TV1: Građani Mostara su taoci politike HDZ-a i SDA. Do kada?

ZELENIKA: Kratko i jasno – dok god ne promjene svoje kandidate na biračkim listima.

TV1: Je li se trguje Mostarom?

ZELENIKA: Mislim da jeste ali to građani svojim demokratskim pravnom na izborima mogu kazniti.

TV1: Šta je najbolje rješenje za hrvatski narod u BiH i da prestanemo pričati o tome da je hrvatski narod ugrožen?

ZELENIKA: Teritorijalni i institucionalni preustroj Bosne i Hercegovine na temleju struke gdje će biti zastupljeni predstavnici svih naroda, ali mislim da ti pokušaji već godinama nisu urodili plodom. Znamo za brojne sporazume.

TV1: Želite reći da će ovo biti samo jedna politizacija?

ZELENIKA: Mislim da se ovo aktualizira uvijek pred početak kampanje i opće izbore i mislim da floskule oko “trećeg entiteta” služe u te svrhe. Jesam za kompletan preustroj, ali s obzirom da se više od dvadeset godina ista imena vrte u krug a njima je jako dobro, i imam dojam da rade po principu, dogovorimo se da se ništa ne dogovorimo, a svaka šesta obitelj je na granici siromaštva. Mislim da Međunarodna zajednica i zemlje koje su sudjelovale u kreiranju Dejtona moraju dogovoriti šta je to što je prihvatljivo za sva tri naroda.

TV1: Da li je i rezolucija koja je usvojena u EU parlamenetu dio političke igre a vezano za federalizaciju?

ZELENIKA: Mislim da jeste.

vijesti.ba/visoko.ba