Kada povući crvenu liniju?

Svi trebamo znati na šta ne smijemo pristati i šta uraditi ako se desi
nasilje. U okviru projekta „Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za
sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH“ urađeno je
sveobuhvatno istraživanje o femicidu. Trenutno se radi na izradi smjernica i
preporuka za sprječavanje rodnozasnovanog nasilja a formira se i Digitalna
klinika za podršku ranjivim skupinama i edukaciju svih građana/ki a najviše
mladih.

Pedesetogodišnji Ismet Gigović iz Bunloga kod Zenice je, prema izvještavanju
medija, godinama zlostavljao svoju suprugu R.F. i na je kraju zaključao u šupu
i dva dana tukao dok nije preminula. Za R.F. nikakav značaj nisu imali zakoni,
mehanizmi, obaveze javnosti u cjelini, a možda nije ni znala kakve mogućnosti
ima.

Svjedoci smo, nažalost, učestalosti ovih situacija u posljednje vrijeme. Mnogo
je pažnje javnosti usmjereno na rodnozasnovano nasilje i femicid. Nadati se da
će pritisak javnosti rezultirati konkretnim mjerama za sprječavanje nasilja, ali i
da će ojačati svijest ljudi da je svako nasilje neprihvatljivo i da treba povući
crvenu liniju mnogo prije fizičkog nasilja, već kod uvreda, govora mržnje i
verbalnog maltretiranja.

Udruženja JaBiHEU (Ja bih u EU) iz Sarajeva i Dignitet iz Mostara u okviru
projekta „Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i
rodno zasnovanog nasilja u BiH“ (Zaustavimo femicid) kojeg provode uz
finansijsku podršku Evropske unije, djeluju u više pravaca – kreiraju Digitalnu
kliniku koja će online biti dostupna svim zainteresovanim za ovu temu, u
ruralnim područjima organizuju radionice za žene i djevojke iz seoskih sredina
koje će stečena znanja dalje prenositi u svojim lokalnim zajednicama, te zajedno
sa velikim brojem predstavnika organizacija civilnog društva, aktivistica,
institucija i medija rade na smjernicama i preporukama za sprječavanje
rodnozasnovanog nasilja i femicida.

„Digitalna klinika predstavlja biblioteku relevantnih dokumenata, priča,
eduaktivnih modula i stručnih časova uživo koje ćemo upriličiti sa fakultetima
koji educiraju buduće profesionalce koji će se baviti femicidom i prevencijom
nasilja, te sa školama i socijalnim službama. To je online alat za učenje i
dijeljenje sadržaja koji će umrežiti organizacije civilnog društva, edukatore,
socijalne radnike, institucije i koji će se obraćati i ženama i muškarcima. Osim
što će biti edukativan, sadržaj digitalne klinike će biti inspirativan za buduće
učenje, istraživanje, angažmane na sprječavanju femicida, doprinjeće podizanju svijesti o nasilju uopšte, a posebno o rodnozasnovanom nasilju. Ideja je da
Digitalna klinika također, bude dugoročna arhiva sadržaja i podataka za
pronalaženje i reference, istakla je Lara Sutović iz Udruženja JaBiHEU.
Dignitet i JaBiHEU će, putem Digitalne klinike, educirati 200 djevojaka i žena i
100 dječaka i muškaraca, ali će je koristiti i za organizovane sesije uz korištenje
modula. Za one koji žele pomoć psihologa ili konsultacije sa advokatom za
ostvarivanje zakonskih prava biće omogućen pristup zaštićen lozinkom.
Informacije o uslugama Digitalne klinike i mogućnosti pristupa biće objavljene
na društvenim mrežama s ciljem da dosegnu što više potencijalnih korisnika.
Ideja je da kroz razmjenu informacija o ženskim ljudskim pravima, feminizmu,
aktivizmu, analize javnih politika, zagovaranje i akciono planiranje, Digitalna
klinika ojača samopouzdanje ugroženih kategorija i znanje mladih o prevenciji
rodnozasnovanog nasilja i femicida.

„Paralelno sa procesom uspostave digitalne klinike, naša dva udruženja će
pružati i edukaciju ženama u lokalnim zajednicama, ženama sa sela, s fokusom
na područje Hercegovine, posebno Stoca, Nevesinja, Širokog Brijega, Trebinja,
Bileće, te regije Tuzle, Bihaća, Sarajeva i Banjaluke jer žene iz ruralnih sredina
imaju manje mogućnosti za povezivanje i redovno učešće u različitim oblicima
obrazovanja, kaže Edisa Demić iz Udruženja Dignitet.
U okviru projekta JaBiHEU i Dignitet sarađuju sa nizom organizacija civlnog
društva među kojima su Udruženje žena Seka iz Goražda, NERA iz Konjica i 24
organizacije iz cijele BiH.

„Femicid je realan, prisutan i vrlo ozbiljan problem čije je zapostavljanje
možda i dovelo do sve javnijeg obznanjivanja slučajeva iz prakse. Prvi problem
sa kojim se suočavamo u lokalnoj zajednici je dijelom patrijahalni mentalitet
zajednice, a onda i nepostojanje sistemskog pristupa nadležnih institucija ka
rješavanju problema femicida“, kaže Elma Tahmaz-Horman iz Udruženja žena
Seka iz Goražda. Ova organizacija dugi niz godina pruža psihološku podršku
ženama i djevojkama koje su žrtve raznih oblika nasilja.

„Još uvijek se borimo da ženama objasnimo šta znači nasilje i da ne postoji
stepen dozvoljenog nasilja koje one moraju trpjeti. Problem se mora rješavati u
njegovom nastanku, odnosno u svijesti žena razviti razumijevanje da ne smiju
trpiti nasilje, a u svijesti muškaraca da nasilje nije dokaz njihove muškosti, već
naprotiv, dodaje Tahmaz-Horman.

Predsjednica Udruženja žena NERA iz Konjica Elvedina Alić kaže da je priča o
rodnozasnovanom nasilju i femicidu posebno važna u malim sredinama jer se u takvim sredinama nasilje zataškava, a patrijarhat i stigmatizacija su znatno jači
nego u većim gradovima.
„Upiranje prstom i etiketiranje je izuzetno prisutno i nama te radionice služe
kao alat da osvjestimo žene o njihovom značaju, ličnom životu, a onda i koliko
je važno da prepoznaju nasilje, da se uključe u borbu i budu aktivne članice
društva kada su u pitanju drugi slučajevi nasilja u njihovoj zajednici“, kaže
Alić.
Radionice u okviru pomenutog projekta će voditi eksperti za implementaciju
ženskih politika zajedno sa aktivistkinjama iz ruralnih sredina gdje će se i
održati predavanja kako bi učesnice imale primjer iz svog okruženja. Plan je
osnažiti 100 žena koje će to znanje dalje prenositi kako bi konačan broj
osnaženih žena u malim sredinama bio mnogo veći, ali i kako bi bila
uspostavljena mreža među aktivistkinjama iz malih zajednica, ruralnih i
nerazvijenih područja, te marginalizovanih grupa i Romkinja.
Teme radionica će biti uzroci nasilja i njegove posljedice, trajne emocije žrtava
poput straha, šoka, stida ili ljutnje, ali će govoriti i o tome šta je feminizam i
ženski aktivizam; šta je femicid kao najekstremniji oblik rodno zasnovanog
nasilja, te kako reagovati, spriječiti i prijaviti bilo koji oblik rodno zasnovanog
nasilja. Teme će biti i zagovaranje i akciono planiranje, te kako razviti
praktične vještine za prevenciju/ zaustavljanje nasilja. Učesnice na ovim
radionicama će se pridružiti Digitalnoj klinici da prate sadržaje i možda i same
kreiraju pojedine module.

U jednom novinarskom tekstu žena nakon dugogo niza godina porodičnog
nasilja priča da je dosta kasno shvatila da je prve znakove nasilništva svog muža
doživjela kada su bili mladi – jako ljut i grub joj je iz ruku iščupao uplatnicu
koju je pogrešno popunila, ali tada je to bilo smiješno. Nakon godina nasilništva
prema njoj bilo je mnogo teže promijeniti bilo šta. Digitalna klinika i edukacije
u ruralnim područjima bi trebali doprinijeti da žene na vrijeme prepoznaju
nasilje i povuku crvenu liniju preko koje neće ići, ali i da muškarci uoče da je to
linija preko koje ne mogu i ne smiju ići.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost udruženja JaBiHEU i Dignitet i nužno ne predstavlja stanovište Evropske unije.

Visoko.co.ba/JaBiHEU