Setup će dodijeliti nagrade pod nazivom „Pečat Kulina bana“ fra Ivanu Nujiću, prof. Fuadu Šečeroviću i prim. dr. Belmi Gazibera

Dok su finalne pripreme za Kulin ban festivala kulture u toku, sa ponosom i zadovoljstvom vas obavještavamo da je organizacioni odbor festivala ispred Udruženja „Setup“ odlučio da će svake godine na otvorenju Kulin Ban festivala dodjeljivati po 3 priznanja osobama koje su svojim radom, doprinosom zajednici i životom ostavili trag u visočkom i bosanskohercegovačkom društvu.

Formiranje kriterija za dodjelu ovakvih priznanja je vrlo izazovan zadatak, jer se doprinos zajednici ogleda u svim sferama života. Osnovni kriterij kojim smo se mi vodili jeste ljudskost i postavljanje primjera drugima kako obnašati svoju funkciju savjesno, obavljati svoj posao časno i pomagati drugima nesebično.

Tako će ove godine nagrade za izuzetan doprinos u razvoju naše zajednice iz različitih oblasti biti uručene Fra Ivanu Nujiću, prof. Fuadu Šečeroviću i prim. Dr. Belmi Gazibera.

Fra Ivan Nujić

Fra Ivan je rođen prije 52 godine u jednom malom selu pored Dervente, a u Visoko dolazi da bi se upisao u srednju školu 1986. godine. Nakon mature odlazi u fratre, a početak posljednjeg rata ga zatiče u Sarajevu, odakle odlazi za Hrvatsku na studije teologije u Samobor te u Francusku gdje boravi tri godine. Kao svećenik se vraća 1998. godine u Okučane (Hrvatska), dok u Zagrebu studira književnost, odnosno francuski i hrvatski jezik, da bi 2005. godine stigao u Visoko, gdje živi i radi i danas.

Fra Ivan Nujić, profesor i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, neko je za koga se sa punim pravom može reći da je čovjek. Mnogo je primjera u kojima je pokazao svoju ljudsku veličinu, uvijek je rado viđen na brojnim dešavanjima u gradu, a razgovori sa njim su toliko ugodni da se nerijetko znaju odužiti i na nekoliko sati. Ukoliko želite saznati nešto iz istorije Bosne, ovih naših, rekli bi napaćenih prostora, fra Ivan je spreman da vam to znanje prenese. Također, govori nekoliko stranih jezika, dočekuje brojne delegacije u svojoj školi i Franjevačkom samostanu sv. Bonaventure i kako smo već istakli, svojom ljudskošću vam otvara brojna vrata.

Prof. Fuad Šečerović

Prof. Fuad Šečerović rođen je 1948. godine u Visokom, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, na grupi Matematika s nacrtnom geometrijom. Radio je kao profesor matematike u Srednjoškolskom centru „Janko Balorda“ u Visokom od 1972. do 1992. godine, kada prelazi u novoosnovanu visočku Gimnaziju, gdje ostaje do penzionisanja 2013. godine. Redovni je član Galerije „LIKUM 76“. Skulpturom se bavi od 1975. godine. Radi u bakru, željezu, kamenu i drvetu, a rezbari od 1992. godine.

Prof. Šečerović je nesumnjivo jedna od ikona Grada Visokog. U mnogim gradovima poznati smo po njemu, prvenstveno zbog generacija i generacija njegovih učenika, koji su prepoznatljivi na našim, ali i svjetskim univerzitetima.

Budući da je i umjetnik, a uz njegovo vrsno poznavanje jezika, te vjerovatno urođeni, ali svakako i godinama izbrušeni metodički „nerv“, on je cijeli svoj radni vijek posvetio tome da učenicima približi nauke kao što je matematika, predajući se svim svojim bićem na svakom času, iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, godinama. Malo je profesora koji, kao on, baš nikada nisu došli na čas nespremni i nikad nisu bili umorni, neraspoloženi, s nekim ličnim problemima. I ne samo na času – profesor je neumorno tragao za nadarenom djecom i iz osnovne škole i drugih odjeljenja srednje škole i privlačio ih matematici na svoj poseban način, kojim je matematiku činio, kako bi on znao reći, „najvažnijim predmetom na svijetu“.

Sav svoj trud, umijeće i znanje, prof. Fuad Šečerović je stavio u službu dobrobiti ovoga grada, izabravši najplemenitiji od svih poziva – odgoj i obrazovanje mladih, budućnosti i grada i države.

Prim dr. Belma Gazibera

Gazibera Belma, rođena u Visokom 1971. gdje je završila osnovnu i srednju ekonomsko-komercijalnu školu a Medicinski fakultet u Sarajevu 2002. godine. Od 2010. godine radi kao specijalista infektolog u Klinici za infektivne bolesti KCU Sarajevo. Magistrirala 2013. godine, a doktoralnu tezu odbranila 2021. na temu „Prediktivne vrijednosti likvornog i serumskog feritina u kognitivnoj procjeni ispitanika nakon akutnih infekcija centralnog nervnog sistema“. Počasno zvanje „Primarijus“ dodijeljeno joj je 2021. godine. Na katedri za infektivne bolesti, uključena je u svojstvu „Istaknutog stručnjaka iz prakse“. Član je stručne komisije Naučnog tima Kongresa studenata medicine (SaMED) kao recenzent od 2019. godine do danas. Učestvuje kao dodijeljeni komentor specijalizantima. Autor je i koautor 30 naučnih i stručnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Redovna je učesnica domaćih i inostranih skupova s fokusom na neuroinfektivne bolesti i Covid 19. Tokom pandemije Covid 19 bila je maksimalno uključena, kako u radne aktivnosti specifičnih uslova, tako i naučne, koje su analizirale različite aspekte pandemije. Početkom 2023. godine unaprijeđena u Šefa odjela za HIV i febrilna stanja Klinike za infektivne bolesti, gdje skupa sa svojim kolegama doprinosi stvaranju boljih uslova dijagnostike i terapije.

Prim. dr. sc. med Belma Gazibera, cijeli život posvećena pozivu liječnice, potpuno posvećena svojim pacijentima, ali i vlastitom profesionalnom napretku, da bi pacijentima bila što bolja i od veće koristi.

Ovim priznanjem želimo da pokažemo da nagrade zaslužuju i oni koji nisu na naslovnicama, koji se ne guraju u prve redove, koji skromno i tiho žive, predano i posvećeno rade, koji mogu biti uzor svima kako se može živjeti život u našoj Bosni i Hercegovini, služeći drugima, sa osmijehom. Pored toga, posvećena je kćerka, sestra, supruga i majka.

U vrijeme pandemije korona virusa, kada je u našem gradu, ali i širom svijeta vladao strah, dr. Belma je svojim savjetima i znanjem nesebično pomagala svim svojim sugrađanima koji bi joj se obratili. Stoga, i zbog svog doprinosa sa ljudske i profesionalne strane, i zbog svog angažmana u svijetu nauke, smatramo da je bitno da našim sugrađanima koji ostavljaju značajan trag odamo poštovanje jednom ovakvom nagradom.

Naravno, jasno je da ovaj prijedlog nije zbog toga što Belma treba nagradu Pečat Kulina Bana – stvar je u tome da mi trebamo Belmu.

Sretni smo što smo savremenici  i sugrađani ovim izuzetnim ljudima, te se nadamo da ćemo na ovaj način djelimično moći izraziti svoju zahvalnost prema svemu što čine za našu zajednicu, iako smo uvjereni da oni za ovaj djela ne očekuju ništa za uzvrat, nego žive život prema vlastitim principima i pozitivnim uvjerenjima, te im na tome beskrajna hvala.

Ovom prilikom vas još jedanput sve pozivamo na otvorenje Kulin Ban festivala 24.08.2023. i da u velikom broju podržimo naše zaslužene laureate.