2021: Ugušiće nas bankarski i javni sektor! Evo šta kažu stručnjaci

Ekonosmisti o 2021. godini: Ugušiće nas bankarski i javni sektor! Evo šta kažu stručnjaci

Sve teža ekonomska situacija u BiH.

Ekonomisti u Bosni i Hercegovini navode da će 2021. godina biti veoma izazovna i da ukoliko ne dođe do drastičnih promjena u načinu vođenja ekonomske politike možemo očekivati ogromne probleme koji će dovesti građane u veoma težak finansijski položaj.

Ekonomista Faruk Hadžić kaže za BUKU da je pandemija COVID-a u 2020. godini, otkrila sve strukturne slabosti koje kao ekonomija imamo, ali i pokazala da je reakcija vlasti bila potpuno zakašnjela i nedovoljno finansijski jaka, kako bi se održala stabilnost privrednog sistema. 

“Obzirom na takvu reakciju, došlo je do značajnog pada prikupljenih poreskih prihoda, pada industrijske proizvodnje, smanjenja obima vanjskotrgovinske razmjene, te pada registrovanog prometa preko fiskalnih uređaja. Deseci hiljada radnika su također ostali bez posla. Svi ovi minusi će se pokriti kroz zaduženje, ali slični problemi nas očekuju u ovoj godini”, kaže Hadžić.

On navodi da je potrebno krenuti sa hitnim reformama poreskog sistema kroz smanjenja opterećenja na plate, gdje bi trebalo doći do povećanja plata radnika, a time i potrošnje koja može stimulisati ekonomski oporavak. 

“Ključno je krenuti sa digitalizacijom javnog sektora, jer smo vidjeli, koliko je bitna dobra digitalizacija tokom pandemije COVID-a. Ona primarno treba biti usmjerena na sektor poreskog administriranja, kako bi se smanjili ili ukinuli dolasci na šaltere, te uvođenje online registracije pravnih lica. Također, ključno je pokrenuti proces restruktuiranja poslovanja javnih preduzeća, koja imaju viškove radnika, što dovodi do rasta njihove neproduktivnosti, te reforma sistema javnih nabavki, koji je pokazao da ima velike slabosti tokom pandemije COVID-a. Ukoliko pokrenemo ove reforme, možemo očekivati napredak i ekonomski oporavak u godinama koje nam dolaze.”


Profesor Vjekoslav Domljan navodi da se BiH našla u veoma teškoj situaciji iz koje će teško naći izlaz oni koji su zaduženi za to.

“Za razliku od većine drugih zemalja, BiH se odrekla monetarne politike i politike deviznog kursa dok je fiskalna politika razdijeljena između centralnih, entitetskih i kantonalnih vlasti i neekordinirana, pa mora biti inovativna u vođenju politike, što nedvojbeno nije”, kaže Domljan za BUKU.

On kaže da u BiH jedini podsticaji povećanju proizvodnje mogu doći od smanjenja nameta, te povećanja ulaganja u istraživanja i razvoj i obuku.

“Trenutna stopa rasta bh. ekonomije je 2-3%, što je jako nisko, te BiH ne da smanjuje jaz u odnosu na zemlje visokog dohotka, nego gubi korak, već desetak godina, i u odnosu na zemlje višeg srednjeg dohotka. Što se tiče raspodjele javnih dobara, veliko je pitanje u čijem interesu djeluje bh. kapitalizma, posebice u čijem interesu djeluje javni sektor. Javni sektor je javni u pravnom smislu dok je grupnosvojinski u ekonomskom smislu”, navodi Domljan.

Kako postići punu zaposlenost, ponovo je top prioritet ekonomista i političara koji moraju pronaći nove i inovativne načine povećanja zaposlenosti.  

“Primjerice, biće nužno olakšati prebacivanje radnika iz sektora koji će se sužavati na dugoročnoj osnovi (turizam) u sektore koji će se dugoročno povećavati (e-trgovina). Biće nužno podržati prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika putem obuka i novčanih davanja. Utoliko više što će se morati brže rješavati pitanja nelikvidnosti firmi i ubrzanije provoditi stečajne procedure”, kaže Domljan.

On navodi da će posebno biti važno preduzimati javne investicije u infrastrukturu, pri čemu će biti nužno poduzimati te investicije ne kao prihvatanje bilo kojeg kredita od bilo koga bilo kojem bh političaru, nego nakon prethodno provednih cost-benefit analiza koje će jasno pokazati gdje se posuđeni dolar/euro najbolje oplođuje.

Prema riječima profesora Domljana, bh. vlasti trebaju ulagati više u inovacije – od umjetne inteligencije preko javnog zdravlja do obnovljivih izvora energije, pri čemu treba voditi računa da koristi od javnih investicija pritiču javnosti.

“Nužno je uvesti pravila za pravljenje budžeta, pri čemu  budžetski deficiti trebaju biti vezani za stopu zaposlenosti privatnog sektora. Primjera radi, omjer zaposlenih javnog sektora i privatnog sektora treba se povećati s aktualnih 1:2 na 1:3 i ne treba prezati od budžetskih deficita dok se to ne desi. Naravno, pri tome broj zaposlenih u javnom sektoru treba ‘zamrznuti’ a deficite stvarati zbog ulaganja u infrastrukturu, obuku radnika i socijalnih davanja potrebitima”, kaže on.

Navodi da BiH treba 10-tak tehnoloških centara koji će imati zadatak da transferišu i razviju moderne tehnike i osiguravaju obuku za radnike da ih znaju koristiti.

Ipak…

“Nije realno da će se navedeno desiti tj. da će snažno povećati proizvodnja privatnih dobara i provoditi pravičnija raspodjela javnih dobara sve dok ne sjašu njegova dva jahača privatnog sektora: tzv. javni sektor (de facto grupnosvojinski) koji jaše na nametima i bankarski sektor koji jaše na naknadama”, rekao je Domljan.

Buka