11. septembar i 37 miliona raseljenih

Đana Karavdić / nomad.ba

Najmanje 37 miliona izbjeglica i raseljenih lica bilo je prinuđeno napustiti svoje domove kao rezultat gotovo dvodecenijskog američkog “rata protiv terorizma”, kako ga je nazvao tadašnji predsjednik George W. Bush, a koji je započeo prije 19 godina, 7. oktobra 2001. godine invazijom na Afganistan kao odgovor američke administracije na napade 11. septembra iste godine.


5.3 miliona Afganistanaca
3.7 miliona Pakistanaca
1.7 miliona Filipinaca
4.2 miliona Somalijaca
4.4 miliona Jemenaca
9.2 miliona Iračana
1.2 miliona Libijaca
7.1 milion Sirijaca

Prema podacima koje navodi univerzitet Brown u seriji istraživanja pod nazivom Costs of War, tačan broj izbjeglica nije moguće precizno utvrditi (veliki broj raseljenih u međuvremenu se vratio u svoje domovine, iako ne nužno u svoje domove) ali ukupan broj svakako premašuje broj raseljenih i izbjeglih iz bilo kojeg rata u svijetu od početka 20. stoljeća izuzev (možda) Drugog svjetskog rata.

Istraživanja Costs of War, koja provodi tim od 50 naučnika, pravnih stručnjaka, aktivista za ljudska prava i liječnika, su započela prije deset godina s namjerom da se pojasne američkoj javnosti ali i kreatorima američkih politika slabo razumljive zastrašujuće posljedice 8 ratova vođenih nakon 11. septembra, u kojima su američke snage bile odgovorne ili za početak oružanih sukoba (Afganistan, Pakistan, Irak), ili za njegovu eskalaciju (Libija, Sirija) ili su sudjelovale u napadima dronovima, pružale logističku podršku, prodavale oružje i slično (Jemen, Somalija, Filipini). Istraživanje pri tome ne sugerira kako isključivo Sjedinjene Države snose odgovornost za ove ratove, pozivajući se na kompleksnost konteksta, ali pri tome svakako žele naglasiti ispolitiziranost samog pojma “terorizam”.

Rezultat ratova je i 7.000 poginulih američkih vojnika i 8.000 “kontraktora”, uz budžetski izdatak od preko 6.400.000.000.000 američkih dolara koje je američka vlada potrošila do sada na troškove povezane sa ratovima ili posljedicama ratova, što uključuje i najmanje 1.000.000.000.000 dolara na ime medicinskih usluga, zdravstvenog osiguranja i skrbi američkih ratnih veterana koje je kroz naredne decenije vlada obavezna pokrivati.

Misija ratova poslije 11. septembra originalno je bila odbrana SAD-a od budućih terorističkih prijetnji Al-Kaide i pridruženih organizacija. Od 2001. ratovi su se proširili od borbi u Afganistanu do ratova i manjih operacija u više od 80 zemalja postavši tako globalnim ratom. Od spomenutih 80 zemalja, Sjedinjene Države svoje vojne baze imaju u 40 zemalja svijeta, protuterorističke obuke provode u 65 država, u 26 vrše vojne vježbe, dok u 14 zemalja američke vojne trupe sudjeluju u borbama, a u 7 su vršile napade avionima i dronovima. Porast terorizma i terorističkih akcija kao direktna akcija “rata protiv terorizma”, da spomenemo samo pojavu zloglasnog ISIL-a, tema je za sebe.