Zašto gorivo u BiH ne može da pojeftini,…

KO DIKTIRA CIJENU Zašto gorivo u BiH ne može da pojeftini, iako cijena nafte pada u cijelom svijetu?

Hoće li i kada pojeftiniti i gorivo u BiH?

Na svjetskim tržištima cijene barela nafte padale su i prošle sedmice, sedme zaredom, čime je od početka oktobra cijena ovog energenta pala za gotovo 30 dolara.
Za sve to vrijeme cijena goriva u BiH je rasla, stagnirala ili na pojedinim benznskim pumpama smanjena za svega 0,05 KM po litru u FBiH i 0,07 KM po litru u nekim dijelovima RS.
Prema mišljenju domaćih ekonomista u BiH je moralo doći do pada cijene goriva. Ako to već nisu učinili distributeri, trebala je učiniti država kroz mehanizme kontrole i regulacije, ali državu očito ne brinu brige i svakodnevni život njenih građana.

Kako je rekao za naš portal rekao ekonomista Davor Miljević snabdjevači domaćeg tržišta gorivom određuju cijenu i njima definitivno nije u interesu smanjivanje cijene s obzirom da istu međusobno dogovaraju, a i sama država ima interes da ta cijena bude što veća jer tako je i njihov prihod po osnovu poreza veći.
“To što nerealno visoke cijene goriva imaju poguban uticaj na standard stanovništva, što utiču na rast cijena većine proizvoda i usluga i pvećavaju troškove poslovanja  njih puno ne zabrinjava  jer njih interesuju samo budžetski prihodi odmah i sad. To što se stanovništvo iseljava, prevoznici registruju firme u drugim zemljama i privreda ima značajno povećane troškove,  vlasti uopšte ne percepiraju kao problem i ponašaju se kao da je to briga nekog drugoga i da je neko drugi odgovoran za to. Nažalost takvo njihovo ponašanje ima utemeljenje s obzirom na rezultate zadnjih izbora”, pojašnjava Miljević.

Ko kontroliše cijenu goriva u BiH?

Mnogi vjeruju da na naftnom tržištu vlada kartelski način poslovanja, što i nije daleko od istine jer državne i entitetske vlasti u Bosni i Hercegovini niti određuju cijenu, niti je kontrolišu, niti su saglasne u čijoj je to nadležnosti. Takve vjesti dolaze od strane ministra Mirka Šarovića i iz Vlade FBiH.
U vezi te situacije nedavno se oglasio i ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić. Prema njegovim riječima u BiH definitivno postoji problem sa formiranjem cijena nafte i vlasti ga trebaju riješiti.

Postoji nezakonit sistem tzv. neformalnog dogovaranja cijena goriva čime se direktno krše zakoni na nivou BiH, kao i entitetski zakoni. Postoji Konkurentsko vijeće na nivou BiH, inspekcijski i drugi organi koji moraju biti znatno opremljeniji da uđu u djelovanje tih neformalnih grupa i naravno sankcije moraju biti evidentne i jake“, istakao je Hurtić.

Demonstracije

U Belgiji, Bugarskoj, a naročito Francuskoj, građani ne pristaju na rast cijena goriva. U Francuskoj su već danima protesti, zaustavlja se sobraćaj širom zemlje, a razlog nezadovoljstva  su pored  povećanja cijena goriva i visoke cijene putarina i prekomjerni porezi.

Da li će u svojim namjerama uspjeti, ili će sve ostati kako i jeste, ostaje nam tek da vidimo, ali u BiH za sada o tome niko ne razmišlja. Tako Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske i pokretač akcije “Stop poskupljenju goriva” održane u junu ove godine kaže da protesti ništa nebi promijenili.

U mjesecima pred izbore mi smo protestima pokušali nešto promijeniti. Nismo imali apsolutno nikakav drugi cilj nego da nadležnim institucijama poručimo da treba razmišljati o pojeftinjenju goriva i da ne treba litra goriva imati tolike namete. No međutim okarakterisani smo kao rušioci vlasti ili kao vjetar u leđa nekoj političkoj partiji. Tako da ponovni izlazak na ulice ne vjerujem da bi bilo šta promijenio”, istakao je Grbić, koji svoje poslovanje i djelovanje nastavlja u Sloveniji. Razlog je jedostavan- ovdje ne više ne vidi ni jedan razlog za ostanak, bolje sutra i neku perspektivu.

Na kraju poručuje da je u cijeloj priči uvijek pobjeđuje matematika koja odgovara državi, a njoj odgovara što veća cijena goriva.

Koliko novca država uzima na gorivu

Malo ko zapravo zna koliko novca i za koju namjenu se izdvaja kada platite račun za gorivo na benzinskoj pumpi. A kada malo bolje pogledate vidite da država uzima jako puno- čak preko 50 posto iznosa koji ste platiili ide u državnu kasu.

Evo jedan primjera na kome je sve slikovito objasnio makroekonomista Faruk Hadžić.

Kada odete na benzinsku pumpu i platite račun od 50 KM (21.65 l dizela), država uzme sebi nevjerovatnih 24.77 KM

Od ovog iznosa se raspoređuje:

1. Akciza 8.66 KM
2. Putarina za ceste 4.33 KM
3. Taksa za naftne terminale 0.22 KM
4. Putarina za autoceste 4.33 KM
5. PDV 7.24 KM
UKUPNO 24.77 KM

Čovjek se, zaključuje Hadžić, na kraju mora zapitati, gdje taj silni novac ide?
U autoputeve očigledno ne…

TATJANA ČALIĆ 

Buka