05. novembar – Svjetski dan romskog jezika

Za Svjetski dan romskog jezika je proglašen 5. studeni. Prvi put je obilježen 2009. godine u Zagrebu. Prvi put u BIH ovaj datum je obilježen 2014. godine u Vitezu.

Svjetski dan romskog jezika prvi je put obilježen 5. studenog 2009. godine u Zagrebu na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH ˝Kali Sara˝. Kao datum obilježavanja izabran je 5. studeni na dan kada je 2008. godine objavljen prvi Romsko – hrvatski i Hrvatsko – romski rječnik autora Veljka Kajtazija u izdanju romske Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH ˝Kali Sara˝ iz Zagreb i Odjela za orijentalistiku pri Filozofski fakultet u Zagrebu.
Već sljedeće godine, 2009., na isti dan održan je prvi Simpozij o romskom jeziku kojom prilikom su okupljeni učesnici iz cijeloga svijeta donijeli POVELJU i DEKLARACIJU Simpozija povodom Svjetskog dana romskog jezika koju su potpisali svi učesnici među kojima su bili i predstavnici Međunarodne unije Roma (IRU).
Ovom Poveljom u čijoj su izradi sudjelovala 260 istaknuta predstavnika romske i neromske zajednice, pozvana je cjelokupna svjetska javnost da se uključi u inicijativu popularizacije romskog jezika, očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta, obrazovanju i opismenjavanju Roma te boljem međusobnom razumijevanju svih ljudi. Istovremeno su Deklaracijom sudionici prvog simpozija pozvali sve države da omoguće Romima, kao i romskom jeziku, jednak položaj s ostalim jezicima manjina u njihovim zemljama te su doneseni sljedeći zaključci:
1. Da se dan 5. studeni obilježava kao Svjetski dan romskog jezika u svim zemljama u kojima žive Romi;

2. Da potpišu, ratificiraju i implementiraju Povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima, uključujući i romski jezik sa svrhom pružanja potpore, posebice na području obrazovanja na materinjem jeziku, predstavljanja romskog jezika javnosti kao jezika koji ispunjava sve uvjete modernog europskog jezika, ali i načina izražavanja tradicije i kulture romskog naroda;
3. Da omoguće uporabu romskog jezika uz primjenu izražajnih stilskih sredstava koja govore o bogatstvu romskog jezika, kao i uporabu govornog jezika iz svakodnevne komunikacije u razmjeni umjetničkog stvaralaštva, pisanju za tiskane medije, radio i televiziju;
4. Da podrže razmatranje, analizu i izučavanje romskog jezika i kulture na akademskoj razini, stvaranjem katedri na sveučilištima te prenošenje posebnosti romskog jezika i kulture putem tečajeva, edukacijskih seminara, prijevoda, antologija, izložbi, kazališnih i književnih dijela i dr.

U BiH imamo istaknutu književnicu Hedinu Tahirović Sijerčić, koja je napisala prvi Bosansko-romski-romsko-bosanski rječnik kao i nekoliko knjiga. Pored Hedine, BiH ima još nekoliko istakunutih romskih književnika kao sto su Rasim Sejdić, Šemso Avdić, Marko Aladin Sejdić i drugi.

Ciganski boem
Ko bi to mogao biti, bogato siromašan
a ne siromašno bogat, kao Ciganin?
Njemu je sudbina, kao da je znala?
bogato srce i dušu dala.
Vjekovima ga vode u nove dane,
nove još ne otkrivene vama,
one su davno zaliječene rane;
lutanja pustih i osama.
I ko to poje crnoga vina?
Kao on uz gradele, i zvuk violina!?
Samo on može čergu napuniti,
plačem i gladnim ustima na planeti,
jer mu je život kratak, i brzo proleti.

(Tim udruzenja Mladi Romi)
radiovitez.ba