Vjeronauku o školama ne želi 65 posto građana BiH

VELIKA ANKETA INFORADARA: Vjeronauku o školama ne želi 65 posto građana BiH

Prema rezultatima glasanja, tačno 709 anketiranih smatra da vjeronauka treba da bude u nastavnom programu osnovnih škola, a više od 1.300 njih su protiv toga

 

Zbog izraženih i sve većih (novih-starih) kontroverzi u bosanskohercegovačkom društvu u vezi s pitanjem potrebe institucionaliziranje vjerounauke u nastavnom programu osnovnih škola u BiH, Inforadar je u proteklih sedam dana uradio veliko istraživanje (anketiranje) javnosti.

Obuhvatili smo uistinu reprezentativan uzorak od preko 2.000 ispitanika različitih nacionalnosti, društvenog statusa i starosne dobi (što je uočljivo iz rezultata glasanja i profila ljudi), koji su glasali iz doslovno svih krajeva Bosne i Hercegovine, no također i iz inostranstva.

Prema rezultatima glasanja, tačno 709 anketiranih smatra da vjeronauka treba da bude u nastavnom programu osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, a više od 1.300 njih su protiv toga. Izraženo u procentima, oko 65 posto građana BiH ne želi vjeronaukuu osnovnim školama, dok njih oko 35 posto smatra da vjeronauka i dalje treba da bude zastupljena u nastavnom programu u našim osnovnim školama.

I ovi rezultati istraživanja, na reprezentativom uzorku ispitanih, su pokazali da oko dvije trećine građana BiH svih nacionalinosti, ateista i ostalih (uglavnom roditelja koji su najzainteresiraniji za ovo pitanje), smatraju da vjeronauka zapravo radi u korist segregacije i daljnjeg razdavajanja naše djece po vjerskim, nacionalnim i svim drugim osnovama. U komentarima na anketu njihova obrazloženja su, većinski, da je vjeronauci mjesto u vjerskim objektima, da je neophodno razdvojiti obrazovne ustanove i pitanja vjere, dok dio njih zaključuje kako ne bi imali ništa protiv predmeta religije kulture, ili historije religije, ali kako se to radi u mnogim zapadnoevropskim državama.

Argumenti ispitinika koji su za vjeronauku u našim osnovnim školama jeste da vjera i religija ne mogu učiniti ništa nažao djeci, već da promovišu toleranciju i razumijevanje za bogatstvo razločitosti, te da je problem zbog krivog shvatanja religijsko-vjerskih pitanja.

Želimo na kraju naglasiti da je Inforadar ovo istraživanje proveo u sklopu planiranih aktivnosti provođenja nekog budućeg dubljeg i mnogo većeg istraživanja, pa i u regionalnim okvirima, budući da je pitanje za ili protiv vjeronauke u osnovnih školama nesumnjivo jedno od odsudnih za budućnost naše djece.

 

http://inforadar.ba