Franjevački samostan: Božić prilika za buđenje svijesti o univerzalnom bratstvu

Visoko

Franjevački samostan: Božić prilika za buđenje svijesti o univerzalnom bratstvu

 

Naim Kavazić – Radiosarajevo.ba

 

“Božić nas, kao i svi veliki blagdani, poziva da izađemo iz svoje samodostatnosti i okrenemo se jedni drugima. Prigoda je to da u sebi iznova probudimo svijest o univerzalnom bratstvu među ljudima, da jedni druge s radošću prihvatimo kao suradnike na velikom gradilištu mira i dobra za sve ljude dobre volje”, govori na početku posjete portala Radiosarajevo.ba fra Ivan Nujić, profesor i tajnik čuvene Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, a uz to je i vikar te ekonom Franjevačkog samostana sv. Bonaventure u ovom gradu.

U okviru naše posjete franjevcima u Visokom, domaćin nam priča kako su u vrijeme Božića ljudi posebno darežljivi te da se prave humanitarne akcije za siromašne, za nezbrinute i sve one kojima je pomoć potrebna.

“Mi, franjevci, uvijek želimo podijeliti radost blagdana Božića, radost zajedničkog života i zajedničkog uspjeha u plemenitim i dobrim djelima, jer samo podijeljena radost je
umnožena radost”,
kaže fra Ivan.

Fra_Ivan_Nujic_Franjevacki_Samostan_Visoko_RSA6.jpg - undefined

“Svijet je Božje stvorenje i u njemu treba zasjati Božja proslava. To je i smisao franjevačke božićne pobožnosti. Ako gledamo kroz povijest, Uskrs je uvijek bio svetkovina nad svetkovinama, a slavljenje Božića privuklo je mnoge oblike pučke pobožnosti. Za sv. Franju Asiškog, a kasnije i za sve franjevce, Božić postaje vjernički vrlo sadržajna svetkovina”, priča nam fra Ivan Nujić.

“Bog je ušao u ljudsku povijest, skroman i ponizan, došao među ljude, potpuno im se predao u ljubavi.  Bog ljubi sav svijet i želi biti ljubljen od svega svijeta. Tako to vidi sveti Franjo. Bog njega i on Boga susreće u najmanjim stvarima: u jednom djetetu koje na svijet dolazi u jednoj štali, u siromaštvu i bijedi. I što Bog hoće od nas? Hoće da ga tražimo i nalazimo među siromašnima, odbačenima, među gladnim stvorenjima, ljudima i životinjama”, dodaje on.

Kako kaže, Božić se ne može svesti samo na simbole, iako se uz slavljenje Božića kršćani služe i mnogim simbolima.

Fra_Ivan_Nujic_Franjevacki_Samostan_Visoko_RSA3.jpg - undefined

“Evo upravo uzmimo za primjer, betlehemske jaslice s figurama Isusa, Marije, Josipa, pastira, anđela simbolički prikazuju stvarnost koja se davno dogodila. Dijeljenje darova, posebno siromasima, a i svim ljudima bez obzira na vjersku pripadnost, podsjeća nas na tu univerzalnu vezu između Boga i svijeta, jer rođenjem Isusovim sam Bog je došao čovjeku” ističe fra Ivan Nujić.

Vjernici se za Božić pripremaju na razne načine, ali po njegovim riječima najbitnija je duhovna priprema koja se sastoji od obraćenja, pomirenja, ispovijedi, pričesti, molitve i pokore.

“Osim duhovne pripreme, postoji i vanjska, koju neupućeni lakše zapažaju. To je uređivanje kuća i stanova, pravljenje betlehemskih jaslica, kićenje božićnog drvceta, pisanje i slanje božićnih čestitki, dijeljenje božićnih darova, pripremanje tradicionalnih božićnih jela. Sve su to formalnosti kroz koje se nastoje dočarati ono radosno duševno raspoloženje”, dodaje on.

Jaslice_Franjevacki_Samostan_Visoko_RSA2.jpg - undefined

Na naše pitanje šta simboliziraju jaslice koje su neizostavan dio božićnog slavlja, fra Ivan nam priča kako je prije 2017. godina  u vrijeme Isusova rođenja došla naredba cara Augusta da bude popisano stanovništvo Rimskog carstva i svako se morao upisati u mjesto svoga porijekla, te su tako Josip i Marija morali su iz Nazareta otići u Betlehem da se tamo upišu.

“Josip i Marija našli su sklonište u špilji gdje su betlehemski pastiri sklanjali ovce. Tu se rodio Isus Krist. Umjesto u kolijevku stavljen je u jaslice, koje na najbolji način prikazuju u kakvo se siromaštvo spustio Bog i kako nije izabrao bogate i moćne, nego upravo najteži način života” kaže fra Nujić.

Upravo, mišljenja je naš domaćin iz Franjevačkog samostana sv. Bonaventure u Visokom, da se kroz Božić Bog neopozivo veže sa svijetom, te da to isto čine i oni njemu slični jer preokreću njegovu sudbinu na dobro, odnosno stoje na Božjoj strani.

Razgovor nas je neminovno odveo u pravcu pomodarstva i da li je slavlje Božića i Boga danas, 2017. godina poslije, poprimilo izvanduhovne oblike.

“U suvremenom svijetu, gdje je svaki čovjek medij koji kreira informaciju i istu slobodno plasira, u današnjem svijetu kada se stvara vještačka inteligencija, sve više imate pojavu ljudi koji bi htjeli slaviti Božić, a niti znaju niti vjeruju u ono što je bit Božića. Snijeg, božićno drvce, Djed Mraz ili Djed Božićnjak nemaju ništa zajedničko sa Božićem. Raznorazni prijemi i sajmovi povodom Božića sporedni su efekti našega mnogo važnijega. Mnogi ljudi se o Božiću raduju darovima koje će primiti ili dati. Međutim, smisao života, pa tako ni smisao Božića, nipošto se ne sastoji u “imati”, nego u “biti”, i to biti nekome nešto: biti brat, sestra, roditelj, susjed, prijatelj. Naš se život ne ostvaruje u posjedovanju nego u međusobnim odnosima. Ako o blagdanu Božića nismo svoje odnose učinili kvalitetnijima, onda sve ostalo postaje folklor koji s Božićem nema puno veze,” ističe fra Ivan Nujić.

Dok smo privodili kraju naš razgovor i posjetu, fra Ivan ponovo ističe važnost bosanskog identiteta kojeg nažalost veoma malo ili nikako u Bosni I Hercegovini njegujemo, što najbolje oslikava stanje, te i sam odnos prema  Crkvi i Samostanu svetog Nikole u Arnautovićima, odnosno u Milima, gdje je okrunjen Tvrtko I Kotromanić kao prvi bosanski kralj u 14. stoljeću.

“Ta krunidbena, grobna crkva bosanskih vladara je spomenik nulte kategorije i ishodište bosanske državnosti! Ako to zaniječemo i to što su nam ostavili – onda smo sebe zanijekali, a ako sebe zaniječemo – šta nam ostaje?“, pita se fra Ivan Nujić.

Fra_Ivan_Nujic_Franjevacki_Samostan_Visoko_RSA7.jpg - undefined

Na kraju naše predbožićne posjete i razgovora u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji i Franjevačkom samostan u Visokom, shvatili smo još jednom kako je franjevačka karizma, koja počiva na prihvaćanju drugačijeg i njihovoj spremnosti za dijalog, na toleranciji i empatiji prema svim ljudima, razlog da ih bh. stanovništvo već stoljećima voli, kako kršćani, tako i pripadnici drugih religija.

I zato, kako je nekoliko puta ponovio fra Ivan Nujić, neka svima koji vole Bosnu i Hercegovinu kao svoju jedinu domovinu, upravo mir i suživot budu želja ovog Božića.