Sutra je Dan kad je krunisan ban Tvrtko i uspostavljena Kraljevina Bosna!

Ban Tvrtko iz dinastije Kotromanića krunisan je 26. oktobra 1377. godine, čime je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna.

Tvrtko I se krunisao kraljem Bosne u mjestu Mile kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih bosanskih kraljeva.

Nakon smrti ugarskog kralja 1382. godine izbili su nemiri na područjima dalmatinske obale, te je kralj Tvrtko I iskoristio tu priliku da pošalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzme potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima te je na taj način pripojio Bosni Split, Trogir, Šibenik, te ostrva Brač, Korčulu i Hvar.

U posljednjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko I je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386. godine, te u ljeto 1388. godine kod Bileće, kada Bošnjani na čelu s knezom Vlatkom Vukovićem pobjeđuju Osmanlije. Iz bitke na Kosovu Bošnjani se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. Poslije Tvrtkove smrti 1391. godine ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana i opet ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Ovo rezultira čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu.

(Historija.ba)

26. oktobra 1377. godine krunisan je Ban Tvrtko I iz dinastije Kotromanića, čime je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna

Bosanski ban Tvrtko I Kotromanić krunisan je za kralja Bosne na Mitrovdan 26. oktobra 1377. Od tada je Bosna postala kraljevinom. Prvi put očuvana titula u pomenu novog kralja je iz 1378. – kralj Srbljem i Bosni i Primoriju i Zapadnim stranam.

Dugo vremena se smatralo da se Tvrtko krunisao u manastiru Mileševa u Polimlju, te da ga je krunisao mileševski mitropolit. Kasnije je utvrđeno da Mileševa nije tada bila mitropolija, te da se zapravo radi o crkvi u Milima (današnji Arnautovići). Najnovija postavka je da je kralja krunio djed Crkve bosanske.

Nakon krunisanja Tvrtka I u Milama kod Visokog, 1377. godine, Bosnom vladaju kraljevi.

Teritorijalni razvoj srednjovjekovne Bosne u doba Tvrtka I Kotromanića (1353-1391) doživljava kulminaciju opsega i značaja Bosne u srednjem vijeku. Izvršenim proširivanjima Bosna postaje najveća i najjača država na jugoistoku Evrope, a njen vladar Tvrtko najveći bosanski vladar, ono što u drugim krajevima svijeta prepoznajemo u sintagmama veličine i veličanstvenosti pojedinih sredina: uistinu bosanski Tvrtko I Veliki.

(izvor: www.wikipedia.org)

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne. Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima. Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva.
Tvrtko je vrlo vješto razradio svoju vladarsku ideologiju. Naime,  nije uzeo imperatorsku titulu koju su sebi pripisivali car Dušan i njegov sin Uroš, već se vratio ranijem kraljevskom dostojanstvu, koje su srpskim vladarima priznavali i patrijarsi u Konstantinopoli, i pape u Rimu. Tvrtkovu titulu priznali su Dubrovčani. te su mu počeli isplaćivati svetodmitarski danak koji je ranije pripadao srbijanskim vladarima. Tvrtka su priznali srbijanski vladari iz onih oblasti koje je pokorio, dok nema informacija o prihvaćanju ili neprihvaćanju Tvrtkovog čina među ostalim srpskim oblasnim gospodarima i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Tvrtkovoj vlasti u Dalmaciji, pokoravaju se 1390. godine gradovi Split, Trogir, Šibenik, te otoci Brač, Hvar i Korčula  U Bitki na Kosovu polju 1389. god. učestvovala je na strani kršćanskih saveznika i bosanska vojska kralja Tvrtka pod zapovjedništvom Vlatka Vukovića Kosače, o čemu postoji povijesni izvor iz prve ruke, a to su Tvrtkovi dokumenti iz druge polovine 1389. god.

 

Tvrtko I. iznenada je preminuo 10. ožujka 1391. godine. Naslijedio ga je njegov rođak, Stjepan Dabiša.

 

http://sda.ba/home/wp-content/uploads/2013/03/Kraljevina-Bosna.jpg