Visočanin pokazao da se od zanata može itekako lijepo živjeti

Visočanin pokazao da se od zanata može itekako lijepo živjeti: Ne možete se obogatiti, ali možete lijepo živjeti od ovoga

(source.ba – Novinar: Haris Ahbabović)

 

Vehab Halilović je 69-godišnji Visočanin koji se bavi neobičnim zanatom – čibučarstvom. U naselju Goduša, nedaleko od Visokog, u kojem živi Halilović, gotovo da ne postoji nijedno domaćinstvo koje ne poznate ovaj zanat i pravljenje rukotvorina od drveta.

Samo čibučarstvo je u biti podrazumijevalo izradu čibuka od drveta, ali je taj zanat kasnije proširen na brojne druge rukotvorine, pa i sam Vehab Halilović danas pravi ne samo čibuke, nego brojne druge stvari koje se mogu napraviti od drveta.

Danas je za Source.ba portal govorio upravo Vehab Halilović, kojeg smo pozvali baš u trenutku kada je radio u svojoj radionici.

“Ja nisam izabrao taj zanat, taj zanat je izabrao mene. To je tradicija od par stotina godina koja je svojstvena za naselje Goduša nedaleko od Visokog. To je naselje od preko 300 domaćinstava, tako da gotovo i nema domaćinstva u kojem neko ne zna raditi nešto kada je ova vrsta posla u pitanju. Radi se o izradi rukotvorina od svih vrsta drveta. Uglavnom su se ranije radili čibuci, frule, tespihi i češljevi od roga. S obzirom da su čibuci bili najčešći, neko je to nazvao čibučarstvom. Nakon rata ima više prohtjeva kada je u pitanju ovaj zanat. On je dožio ekspanziju, pa se sada pravi sve od drveta”, kaže na početku razgovora za Source.ba portal Vehad Halilović.

Našeg sagovornika smo upitali šta je to što on pravi u posljednje vrijeme nakon ekspanzije koju je doživio ovaj zanat.

“Trenutno pravim tespihe za jednu džamiju. Džamije mi naruče po par stotina komada tespiha i oni svi moraju biti isti. Štagod mi neko zatraži od drveta to pravim. Pravim levhe, slike, satove, šahova sam mnogo napravio. Sve što se rukama može uraditi od drveta, ja to napravim. Ja sam kao dijete igrajući se počeo da učim o tom zanatu, niko me nije tjerao na to. Sa 12 ili 13 godina sam već pravio neke stvari. Ranije nije bilo igračaka, pa sam u to vrijeme sam sebi pravio igračke”, rekao je Halilović.

Što se tiče vremena koje je potrebno, Vehab je pravi majstor svog zanata, tako da za kratak vremenski period može da napravi predmet koji se traži. Upitali smo ga za koliko vremena može da napravi šahovsku tablu sa figurama.

“Sve zavisi od vrste šaha. Imate šahove koji koštaju oko 20 KM, a šahovi koji se rade kod nas su uglavnom 100 i više KM. Treba mi dva ili tri dana da napravim takvu vrstu šaha. Jedan dan mi je potreban za figure, jedan za ploču, trećeg dana rezbarim i ukrašavam i to je to. To su šahovi koji koštaju od 100 do 200 KM”, rekao je Halilović.

Cijene Halilovićevih proizvoda zavise od stepena izrade i truda koji je uložen u takvu vrstu predmeta.

“Najjeftiniji su privjesci za ključeve, to su neke sitne stvari koje koštaju dvije ili tri KM. Moji ostali proizvodi se tako kreću, od dvije ili tri KM, pa do 100 ili 200 KM. Jedan Crnogorac mi je jednom tražio da mu napravim kormilo za prekookeanski brod. Uspio sam mu to napraviti, a kada je vidio nije mogao da vjeruje da sam to napravio”, rekao je naš sagovornik.

Ono što je najbitnije u cijeloj priči je to da li se zaista može živjeti od ovakve vrste zanata i koliko zarađuje jedan čibučar.

“Prije rata tržište je bilo bolje, bio je lakši plasman proizvoda. Ovo meni nikada nije bila osnovna zanimanje. Prije rata sam radio u tvornici automobila u Vogošći. Ipak, s obzirom da mi supruga nije radila, ja sam tako zarađivao još jednu platu. Nakon rata uopće nisam razmišljao da tražim posao. Prihvatio sam da radim ovo, jer sam to znao od malih nogu. U biti sam bio zaposlen. Sve što napravim kod mene je već unaprijed prodato. Svi oni koji hoće da rade i koji hoće da se trude, mogu da žive od ovoga. Ne možete se obogatiti od ovog posla, ali možete lijepo živjeti od njega”, rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal čibučar iz Visokog, Vehab Halilović.

Za izradu frule, čibuka, tespiha ili nečega drugog, zanatlije poput Vehaba u brojnim slučajevima koriste javor, šljivu, trešnju ili jasen koji se obrađuju tokarenjem.