Brojni Romi u Visokom su obrazovani, ali i dalje bez zaposlenja

Predsjednik Udruženja roma “Amaro Khan-Naše sunce” Mujo Musić kazao je u razgovoru za Klix.ba kako ni jedan posto Roma ne radi u javnim i privatnim preduzećima te državnim institucijama, uprkos tome što imaju dosta obrazovanih ljudi. Trenutno se obrazuje 207 romskih učenika u osnovnim, srednjim i visokoškolskim ustanovama, po čemu je Visoko, kako Musić kaže, jedan od pet bh. gradova koji imaju naviše obrazovanih Roma.

“Oni završavaju različite škole i polako mijenjamo svijest kod roditelja da ne upisuju svoju djecu samo u frizersku školu, već da popunjavamo i drugi kadar. Ove godine imamo učenike u medicinskim školama koji su odlični ili vrlo dobri. Pored svih problema uspijevaju završiti školu i ne padaju na godinu, jer imaju veliku volju i želju da naprave nešto od svog života i rade. Imamo studenata na pedagoškom i filozofskom fakultetu. Oni su dokaz da se naša sjajna zvijezda neće ugasiti iako nemaju tetića, sestrića, rođaka i sličnih članova rodbine u političkim strankama ili vladajućoj strukturi da ih zaposle. Jer danas samo takvi i rade, oni koji će raditi samo ono što im se kaže”, rekao je Musić.

  • Ni jedan posto zaposlenih

Ističe kako su Romi, bez obzira na predrasude, iskren narod i da tako ne bi mogli raditi.

“Teška je situacija u vezi sa zapošljavanjem, jer se država ne miče iz gliba. Socijalno-ekonomsko stanje Roma je vrlo teško jer žive od socijalne pomoći, privrednika, humanitarnih organizacija i dr. jer lokalna zajednica ne misli o njima. Ne postoji interes općinskih struktura, jer da misle ne bi govorili o tome da ni jedan posto Roma ne radi”, rekao je Musić.

Iako je Visoko tokom posljednjih godina poznato po razvoju poljoprivrede i uzgoju bobičastog voća koje općina otkupljuje, samo manji broj Roma se bavi tim jer nemaju zemlju.

“Da bi aplicirali za poticaje moraju imati zemlju i ostale uvjete, ali u romskim mjestima poput Ljetovika i Križa nema zemlje. Ima u Gračanici nekoliko porodica koje se bave uzgojem malina, a sadnice su nabavili sami. Većina Roma radi kod ljudi koji uzgajaju bobičasto voće, za dnevnice. Romi vole raditi. Očistili su svaku rijeku, šumu, potok i livadu od otpadnog materijala, a lim i željezo prodali te od toga zaradili. To područje je sada očišćeno”, rekao je Musić.

  • Teška ekonomska situacija

Svako malo u svojim naseljima imaju akcije čišćenja i strogo vode računa o tome da podignu svijest svima u svojoj zajednici o čistoći i zaštiti okoline. Trude se i bore da prežive na razne načine.

“Ima dosta dugovanja za struju, vodu i druge komunalije. Niko ne želi biti dužan, ali nemaju redovna primanja. Ipak, trude se da izmire to. Kažu kako žele da Romi budu građani istog reda, ali ne mogu to biti ni Romi, niti bilo koji narod koji je u socijalno-ekonomskoj potrebi”, kazao je.

Požalio se na loš odnos Centra za socijalni rad u Visokom prema Romima, kazavši kako često znaju reći njegovim sugrađanima da se “obrate udruženju” i da im ne mogu pomoći.

“Ima Roma koji žive u lošim stambenim objektima, neuvjetnim i punim vlage, a neki su pod kirijama ili kod rođaka. Porodica Harisa Zahirovića ima dvoje djece koja su gluhonijema i ne školuju se iako su trebala biti u internatu u Sarajevu. Država ima obavezu prema njima, ne smiju ostati nepismena, ali Centar za socijalni rad je rekao da su im ruke vezane jer nemaju sredstava. To se ne smije događati. Tu rade ljudi bez srca, duše i osjećaja, poput robota koji su izgorjeli u tom poslu. Oni se trebaju poboljšati ili promijeniti. Zamislite kada vam neko dođe i kaže da nema šta jesti. Romi ne mogu živjeti od 50 KM mjesečno i socijalne pomoći dva puta godišnje”, rekao je Musić.

  • Žele jednakost

Istakao je kako bi mnogo značilo provođenje presude “Sejdić-Finci”, jer su mnogo radili na tome, prikupljali potpise i borili se, ali ta presuda ništa neće značiti ako se ne provede i na lokalnom nivou.

“Bitno je da se manjine mogu kandidovati kao nezavisni kandidati i na općinskom nivou, jer džaba ti krov ako nemaš temelja. Pitamo se čega se boje i već godinama ne žele provesti presudu. Ako to znači otvaranje Pandorine kutije zvane Ustav i ako bi time svako tražio nešto za sebe što bi dovelo u pitanje stabilinost BiH kao države (treći entiteti, otcjepljenje i sl.), a naše pitanje se može riješiti na drugi način, onda Romi biraju stabilnost. Jer ne želimo dobiti jedno, a izgubiti sve ostalo. Bitna je samo volja”, kazao je.

Udruženje koje vodi “Amaro Khan-Naše sunce” mnogo pomaže romskoj populaciji u Visokom, ali prema njegovom mišljenju ne dovoljno. Već dvije godine nisu uspjeli realizirati projekat rekonstrukcije i sanacije stambenih jedinica u svojim naseljima, jer kao udruženje ne mogu raspisati tender za javnu nabavku. Sredstva su dobili od Ministarstva civilnih poslova BiH.

“Poslali smo nekoliko urgencija Općini i pred izbore su nam obećali da će to uraditi. Nadamo se da će to biti uskoro. Nisam zadovoljan jer se nije povećao broj zaposlenih Roma, njihovo stanje i zdravstveno osiguranje, jer ih je mnogo ostalo bez njega s obzirom na to da često idu van države ‘trbuhom za kruhom’. Djeca nam nemaju užinu i žive u lošim uvjetima”, rekao je Musić.

  • Treniraju djecu na livadi

Istakao je kako ni pitanje obrazovanja Roma, što je stub svake zajednice, nije riješeno.

“Mene je društvo bivše Jugoslavije izgradilo, a ovo mi je otvorilo vidike. Završio sam srednju školu, radio sam u KTK Visoko i bavio se sportom. Ko bih ja danas bio da nije bilo društva koje me je usmjerilo?”, kaže Musić.

Danas kao majstor karatea 6. dan obučava drugu djecu bez obzira na to da li su Romi ili ne te s njima radi sportske aktivnosti. S obzirom na to da je donesena odluka prema kojoj klubovi i udruženja mogu koristiti školske sale samo dva časa sedmično, njegova djeca treniraju na livadi i igralištu koje se nalazi u blizini romskih naselja u Visokom.

“Mislim da je 45 minuta premalo za jedan trening. Razmislite koliko djeci treba da se presvuku, postroje, zagriju, razgibaju pa tek onda pređu na trening – jednostavno je nemoguće stići. Mene je sport izveo na pravi put i ja to želim vratiti ovom društvu. Nudim svoje znanje bez naknade svima kojima je potrebno. Bitno je da su djeca manje na ulicama i da njihovi roditelji znaju gdje su i šta rade”, zaključio je Musić.

Klix.ba